'Bio sam svježe diplomirao i moja djevojka, danas supruga, i ja smo zaključili da je to jedan od onih trenutaka u životu kada možete ostaviti sve ono što vam je poznato i preseliti se na sasvim novo mjesto. Oboje smo u biološkim znanostima, a prilike za razvoj naših karijera nisu bile sjajne u Finskoj. Prvo smo razmotrili preseljenje u zemlje poput Švicarske i Ujedinjenog Kraljevstva. Onda smo shvatili da tamo nemamo obitelj ni prijatelje, a oni su važan dio života. Na kraju smo odlučili doći u Zagreb te ostaviti otvorenom mogućnost da se vratimo u Finsku ako ovdje ne uspijemo. To se pokazalo izvrsnom odlukom. U Hrvatskoj uživamo u klimi, koja je bolja od one u Helsinkiju gdje imamo šest mjeseci zime, a i sviđa nam se i kako su nas ovdje dočekali domaći ljudi – to je razlog zbog kojeg Hrvatsku zovem svojim domom', otkrio je Mikael u razgovoru s ekipom iz ZICER-a.

U Zagrebu je najprije volontirao, a potom radio uredski posao. Zatim je otvorio vlastiti obrt kako bi imao veću profesionalnu slobodu, a nakon toga se povezao sa startupom Miret.

'Za Miret radim već godinu dana, a s Domagojem Boljarom sam se povezao preko LinkedIna. Već prije nekoliko godina sam bio uočio njihove ekološke tenisice. Javio sam im se kako bih ih pitao jesu li zainteresirani za širenje na nordijskom tržištu. Upoznali smo se, dobro smo se složili i nakon nekoliko mjeseci dobio sam posao voditelja održivosti u Miretu. Moram još reći da mi je velika čast što sam dobio priliku pridružiti se ovom ambicioznom timu ljudi', kaže Mikael koji je postruci biokemičar i ekonomist.

Svojom stručnošću doprinosi razvoju Mireta

Kad je razgovarao s osnivačima startupa, braćom Boljar, Domagojem i Hrvojem, o tome što može ponuditi Miretu, pitali su ga u čemu je dobar.

'Nakon što sam malo razmislio, odgovorio sam da mi dobro leži objašnjavanje toga kako različiti procesi funkcioniraju, i to na jednostavan način koji će biti razumljiv nekome tko nije u tom području. Odlučio sam im pokazati prezentaciju koju sam napravio, a u kojoj sam inženjerima objasnio kako nastaju fosilna goriva i kako se usjevi iz biljaka mogu pretvoriti u etanol neophodan za stvaranje bioplastike. U Miretu često čitam istraživačku i znanstvenu literaturu kako bih pronašao prednosti ili nedostatke određenog materijala za naše tenisice, a zatim imam zadatak u pet minuta predstaviti ono što sam pronašao na način koji je svima zanimljiv. Moj studij ekonomije također je koristan jer sudjelujem i na sastancima o poslovnom razvoju i mogu se lagano prebaciti sa sanjarenja o stvaranju novog materijala na fokusiranje na to kako možemo postići naše poslovne ciljeve u određenoj godini“, s entuzijazmom nam priča Mikael.

'U startupima se sve može promijeniti u trenu'

Za Mikaela je jedna od najvećih prednosti rada u startupu fleksibilnost, a smatra da je rad 'od 9 do 5' na izdisaju. Fleksibilnost dolazi u kombinaciji s odgovornošću, ali Mikael tvrdi kako uživa u preuzimanju odgovornosti za svoje zadatke. Još jedna prednost koju navodi je jedinstveno iskustvo koje se stječe u startupu.

'Otkad sam stigao u Miret, naučio samo jako puno o tome kako startup ekosustav funkcionira. Mogu reći da sam ranije imao vrlo jednostavan, a možda i naivan pogled na tu temu, i zapanjujuće je koliko sam naučio u protekloj godini. Važno je napomenuti da rad u startupima donosi i puno stresa i neizvjesnosti jer se sve i svašta može promijeniti u trenu. To može otežati planiranje budućnosti. Međutim takav ritam je dobar za pojedince koji vole biti okruženi određenom dozom kaosa, ali onog tipa kaosa koji vas tjera na to da u sebi pronađete vlastite snažne strane', kaže Mikael.

Osim što je sretan zbog prilike da vodi održivost u Miretu, sviđa mu se i rad u ZICER-u na koji gleda kao 'jedinstveno okruženje u kojem svi naporno rade kako bi ostvarili svoje snove'. 'Iz tog razloga podrška je dostupna posvuda. Bilo da pitate nekoga iskusnijeg o tome kako razviti svoje poslovanje ili razgovarate o ideji koju imate, dobit ćete vrijedne povratne informacije i osjećaj zajedništva', dodao je.

Što po njegovu mišljenju Hrvati mogu naučiti od Finaca, a što Finci od Hrvata?

Mikael smatra da su Hrvati vrlo otvoreni, a da je to vrijedna karakteristika za svakoga tko se bavi startupom. 'I Domagoj i Hrvoje odišu posebnom vrstom entuzijazma kada pričaju o Miretu, a to ostale ljude potiče da i oni požele biti dio njihova startup putovanja. Mi, Finci, s druge strane, prilično smo tihi i suzdržani. Smatram se prilično ekstrovertiranim, ali također sam primijetio da i po nekoliko dana mogu samo sjediti za laptopom, a da ni s kim ne progovorim nijednu riječ. Dakle, mislim da Finci od Hrvata mogu naučiti biti proaktivniji u komunikaciji, više razgovarati i više izražavati svoje emocije. Također, Hrvati su jako dobri u umrežavanju, vjerojatno zato što se radi o maloj zemlji okruženoj velikim, uspješnim tržištima, kao što je DACH regija. Tako Hrvati brzo prenose svoje ideje u inozemstvo i šire se na veće susjedne zemlje. Finci su skloni to činiti polako i sigurno, a Švedska je za mnoge male finske tvrtke jedino strano tržište. Trebali bismo se naučiti širiti diljem Europe od samog početka', smatra.

Premda su Finci suzdržani, Mikael kaže da im ne nedostaje samopouzdanja, što zahvaljuju izvanrednom obrazovnomg sustavu. Zato smatra da bi to samopouzdanje dobro došlo i Hrvatima kod pregovora s međunarodnim klijentima jer je razina engleskog, ali i njemačkog jezika u Hrvatskoj izvrsna, a tehničko znanje u mnogim područjima također na vrhunskoj razini. 'Jednostavno rečeno, Fincima bi dobro došle neke od konverzacijskih vještina kojih ima u izobilju ovdje u Hrvatskoj, dok bi Hrvati od Finaca mogli preuzeti vjeru u sebe i svoje vještine', zaključuje Mikael Hietala.