Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja najavilo je izmjene Zakona o subvencioniranju stambenih kredita, prema kojima bi se subvencioniranje nastavilo i u iduće tri godine, a građanima bi država kredite subvencionirala u razdoblju od pet godina, dok bi udio subvencije u mjesečnoj rati kredita ovisio o indeksu razvijenosti grada ili općine u kojoj se kupuju stan ili kuću.
Ministarstvo je u javnu raspravu poslalo obrazac prethodne procjene izmjena i dopuna Zakona o subvencioniranju stambenih kredita, koja će trajati do 2. ožujka, a iz kojeg je vidljivo da će se subvencioniranje stambenih kredita za kupnju prvog ili većeg stana ili kuće nastaviti u iduće tri godine.
Naime, kako je navedeno u tom obrascu, utvrđuje se novi rok do 31. prosinca 2020. godine u kojem će Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) objavljivati javne pozive za svaku kalendarsku godinu.
"Provedbom Zakona o subvencioniranju stambenih kredita zaprimljeno je i odobreno 2.325 zahtjeva, a nakon objave oglasa o prestanku zaprimanja zahtjeva kontinuirano su se javljali građani zainteresirani za ovaj oblik pomoći i nastavak primjene zakona", obrazlažu iz Ministarstva.
O namjeri izmjena zakona Ministarstvo je izvijestilo i na svojim internet stranicama, poručujući uz ostalo da rade na tome da se ta mjera stambenog zbrinjavanja nastavi, ali i poboljša kroz izmjene zakona.
Prema važećem Zakonu o subvencioniranju stambenih kredita sredstvima iz hrvatskog proračuna subvencionira se polovina mjesečnih obroka ili anuiteta prve četiri godine otplate kredita.
Najavljenim izmjenama bi se krediti koje građani uzimaju za kupnju stana ili kuće, odnosno gradnje kuće, subencionirali u razdoblju od pet godina, a subvencirao bi se dio mjesečnih obroka ili anuiteta koji ovisi o skupini prema indeksu razvijenosti u kojoj se nalazi grad ili općina u kojoj se nalazi stan ili kuća koji se kupuju.
Naime, analiza zaprimljenih i odobrenih zahtjeva pokazala je da je do sada 66,3 posto zahtjeva realizirano u najrazvijenijim jedinicama lokalne samouprave, dok je primjerice u lokalnim jedinicama koje se prema indeksu razvijenosti nalaze u prvoj skupini realizirano tek 0,30 posto odobrenih zahtjeva, a u drugoj skupini 0,95 posto zahtjeva.
Iz toga je razvidno da jednaki iznosi subvencija ukupnog iznosa obroka ili anuiteta nisu rezultirali poticanjem rješavanja stambenog pitanja u područjima niže razvijenosti, odnosno smanjenjem iseljavanja mladih ljudi iz tih područja, a što je jedan od ciljeva zakona, navode iz Ministarstva, u kojem smatraju da je potrebna ravnomjernija raspodjela subvencija kredita ovisno o indeksu razvijenosti grada ili općine u kojoj se nalazi stan ili kuća čija se kupnja subvencionira.
Najavljenim izmjenama zakona jasnije će se definirati i stanje stana ili kuće koja nije pogodna za stanovanje, a jasnije će se definirati i dokumentacija koja se prilaže zahtjevu za kupnju stana ili kuće odnosno gradnju kuće.
Ministarstvo najavljuje kako će se izmjenama urediti i dodatno subencioniranje kredita za dvije godine u slučaju da je podnositelj zahtjeva ili član njegova obiteljskog domaćinstva utvrđenog invaliditeta većeg od 50 posto tjelesnog oštećenja.