Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja poslalo je krajem 2018. u javnu raspravu uredbu o masovnoj procjeni vrijednosti nekretnina. Tom uredbom vrijednost nekretnina u Hrvatskoj određivala bi se automatski po nizu parametara, poput površine, starosti, lokacije, namjene, položaja u zgradi i cijeni po kojoj se prodaju slične nekretnine
U Ministarstvu kažu da se na temelju provedene analize sustava procjena nekretnina u četiri zemlje Europske unije (Švedska, Nizozemska, Slovenija i Litva) može zaključiti da efikasnost takvog sustava uvelike ovisi o stupnju razvoja promatrane zemlje.
Razvijene zemlje Europske unije poput Švedske i Nizozemske imaju vrlo razvijen sustav za masovno vrednovanje koji objedinjuje mnoge druge prostorne i ostale registre, a omogućava vlasnicima nekretnina jednostavan pristup i korištenje svih podataka vezanih uz nekretnine koje imaju u vlasništvu ili u najmu.
vezane vijesti
'Ovakav zaključak nije neočekivan kad se uzme u obzir činjenica da su sve nove zemlje članice Unije do početka devedesetih godina prošlog stoljeća imale socijalističko društveno uređenje koje je karakterizirao visok stupanj nebrige za prostorne i vlasničke registre. Razvijene zemlje svoj sustav masovnog vrednovanja koriste za puno više svrha u odnosu na nove zemlje članice Unije', navode u ministarstvu koje vodi HNS-ov Predrag Štromar, a koji je nekoliko puta napomenuo da uvođenje ovog sustava nije priprema za implementaciju poreza na nekretnine.
Za mišljenje smo upitali Dubravka Ranilovića, predsjednika Udruženja za poslovanje nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). On smatra da je sustav za masovnu procjenu nekretnina vrlo koristan i da smo ga trebali uvesti prije mnogo godina.
'To je nešto nužno. Ne procjenjuju se vrijednosti nekretnina samo kad to netko naruči. S ovim sustavom možemo doznati koliko vrijede sve nekretnine u Hrvatskoj, to je vrlo korisna stvar koja može biti podloga za porez na nekretnine, ali to u ovom slučaju nije na stvari', kaže nam Ranilović.
'Svaku nekretninu treba popisati kako bismo znali koja joj je vrijednost i čime zapravo raspolažemo, to su napravile i druge države. Paralelno s ovime radi se na eNekretninama, gdje se sve transakcije upisuju kroz Poreznu upravu kako bi se mogla dobiti usporedba vrijednosti. Tako ćemo dobiti vrijednu statistiku.'
Na pitanje hoće li primjenom masovne procjene neki građani biti 'zakinuti', Ranilović kaže kako nije u interesu ijednog društva da učini nekretnine manje vrijednima:
'Sve nekretnine su kolaterali, a u interesu svakog pojedinca i države je da mu kolateral vrijedi kako bi se jeftinije zadužio', zaključuje.
Govora o ponovnom pokušaju uvođenja poreza za nekretnine barem zasad nema. Ministar građevine Predrag Štromar rekao je krajem prošle godine za 24sata da je, ako ikada i bude poreza na nekretnine, za to potreban niz drugih preduvjeta. 'Ova Vlada sigurno ne uvodi porez na nekretnine, a da bi se riješili svi preduvjeti, trebat će proći još godina. Jedna smo od rijetkih zemalja koja nema uređen sustav masovne procjene, a on će pomoći gospodarstvu, bankama, osiguravateljskim kućama, ali i Ministarstvu državne imovine da realnije sagleda vrijednost nekretnina. I svaki pojedinac će znati okvire vrijednosti svoje nekretnine. To je jedini razlog, a ne uvođenje poreza', rekao je.
