Ministarstvo financija i dalje smatra da državni poticaji za stambenu štednju ne ostvaruju svoju svrhu pa je odlučilo produljiti neisplaćivanje poticaja za još jednu godinu. Stambene štedionice pak tvrde da su vrlo aktivne u kreditiranju stambenih potreba građana te podsjećaju na istraživanje Instituta za javne financije prema kojem se svaka proračunska kuna uložena u stambenu štednju dvaput vrati u državnu kasu
Dok je s jedne strane ministar Lalovca mandat započeo populističkim potezima usmjerenim na porezno rasterećenje i pomoć prezaduženima, s druge je strane manje razumijevanja pokazao prema građanima sklonima štednji.
Nakon najave poreza na kamate na štednju, i to bez iznimke za sve građane, bez obzira na veličinu bankovnog depozita, novi šok zadesio je štediše u stambenim štedionicama.
Koristeći iste argumente kojima je njegov prethodnik Slavko Linić sasjekao poticaje za ovu godinu, Lalovac je najavio ukidanje poticaja za stambenu štednju i za 2015. godinu. U obrazloženju prijedloga dopune Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje ističe se da sustav stambene štednje nije ispunio svoju temeljnu svrhu, odnosno značajniju kreditnu aktivnost pri rješavanju stambenog pitanja građana.
U ministarstvu smatraju da štediše koriste sustav stambene štednje prvenstveno za povoljniju štednju nego u komercijalnim bankama radi dobivanja državnih poticajnih sredstava, a po isteku roka podižu ušteđeni novac zajedno s kamatom i državnim poticajnim sredstvima te ga koriste u druge svrhe, a ne za rješavanje svoga stambenog pitanja.
Zaključak je ministarstva taj da je sustav stambene štednje izravno ovisan isključivo o isplaćenim državnim poticajnim sredstvima, jer velik broj štediša, privučenih poticajima, omogućuje financiranje stambenih kredita malog broja štediša koje ga uistinu koriste.
Međutim, istraživanja Instituta za javne financije te podaci kojima barataju stambene štedionice pokazuju da argumenti Ministarstva financija ne drže vodu.
'Štedionice su od 1998. do 2013. odobrile 6,4 milijarde kuna stambenih kredita pa je i ukupni udio stambenih kredita štedionica, u stambenim kreditima ukupnog bankarskog sustava, relativno visok i krajem 2013. bio je 6,4 posto, iako je stambenim štedionicama aktivnije kreditiranje dozvoljeno tek od 2006. godine', ističu iz Raiffeisen stambene štedionice.
Zanimljivo je da je kreditna aktivnost štedionica nastavila rasti u prošloj i ovoj godini unatoč ukidanju poticaja. Tako je u 2013. odobreno 837 milijuna kuna kredita što je 20 posto od ukupno odobrenih stambenih kredita u Hrvatskoj, a u prvih sedam mjeseci 2014. odobreno je 512 milijuna kuna kredita, a udjel stambenih štedionica u ukupnom stambenom kreditiranju povećan je na 21 posto.
Na argument da većina ljudi štedi u stambenim štedionicama samo kako bi iskoristila državne poticaje, iz RBA stambene štedionice odgovaraju da se jedino sudjelovanjem velikog broja malih štediša mogu osigurati kvalitetni izvori za kreditiranje.
'Tek uz takve, dugoročne i stabilne izvore za financiranje stambenih kredita, moguće je da stambene štedionice odobravaju dugoročne stambene kredite uz povoljnu fiksnu kamatnu stopu. Potreba poticanja stambene štednje razumljiva je, ako se uzme u obzir da je za jedan kredit od npr. 100.000 kuna potrebno prikupiti barem 10 štednji od 10.000 kuna, koje moraju osigurati da se otplata takvog kredita financira na četiri, pet puta dulji rok, od 20 do 25 godina, od roka koji je predviđen za poticanu štednju od pet godina. Bez poticanja dugoročne stabilne štednje, u stambenim štedionicama nije moguće održati sustav stambene štednje, gdje se krediti odobravaju na duge rokove otplate, a uz nepromjenjive i povoljne kamatne stope', objašnjava Vlasta Žubrinić Pick, predsjednica Uprave RBA štedionice.
Na korisnu ulogu stambene štednje ukazuje i studija Instituta za javne financije, čiji je zaključak da će ukidanjem poticaja proračun izgubiti tri puta više poreznih prihoda nego što je trošak državnih poticaja. Prema podacima iz studije, država je od 1998. do 2013. građanima stambenim štedišama isplatila 2,3 milijarde kuna poticaja, a stambene štedionice u istom su razdoblju uplatile u državni u proračun 3,6 milijarde kuna, uz doprinos ukupnom povećanju BDP-a od 4,8 milijarde kuna.
Premda su nakon Linićeve odluke o ukidanju poticaja za 2014. mnogi predviđali propast stambenih štedionica, pokazalo se da, barem kratkoročno, tako radikalan scenarij nije realan. Umjesto očekivanog povlačenja štediša, u ovog je godini čak došlo do solidnog rasta štednih depozita.
No iz RBA stambene štedionice upozoravaju da je 'obustavom poticaja u 2014. otežano održavanje razine stambene štednje'. Također, očekuju da će daljnje obustavljanje poticaja jako utjecati na motivaciju građana na ulazak u sustav stambene štednje.
