koronakriza

Državna blagajna je prazna, ako se hitno ne počne slijevati europski novac, slijedi nam veliki val otkaza

06.09.2020 u 19:50

Bionic
Reading

Zbrojimo li povećane troškove zbog pandemije i smanjene prihode zbog gospodarske neaktivnosti, kriza izazvana koronavirusom proračun je stajala 21 milijardu kuna. Državna je blagajna prazna pa se za brz oporavak poduzetnici uzdaju u europski novac

Samo 16 kruzera ove je godine plovilo hrvatskim dijelom Jadrana. Zamro je kongresni turizam, stali događaji i skupovi. Najugroženiji prijevoznici, s 20000 zaposlenih, na rubu su propasti, javlja HRT.

Marko Slišković, iz Odbora za prijevoz, udruga Glas poduzetnika, poručuje da ovu djelatnost mogu spasiti bespovratna sredstva i nove linije za likvidnost. Ako nećemo do listopada znati što nas čeka mislim da ide veliki val otpuštanja, 80 posto tvrtki kreće u likvidaciju, upozorava.

U svijetu je 57 posto turista prestalo putovati, to su milijarde dolara gubitka pa i u Hrvatskoj.Velik broj putničkih agencija je na respiratoru, održavamo se , bilo je otkaza, rekao je Damir Trputac iz Odbora za turizam udruge Glas poduzetnika. Ceh krize izazvane koronavirusom već se penje na 21 milijardu kuna. Troškovi za oporavak gospodarstva i zdravstvo samo se gomilaju, a državna se blagajna sporo puni.

Zbog pada gospodarske aktivnosti neminovan je efekt na prikupljanju prihoda proračuna, posebice PDV-a. S krajem kolovoza stanje u proračunu od početka godine je manjak u proračunu oko 12 posto, kaže ministar financija Zdravko Marić.

Zdravko Marić
  • Zdravko Marić
  • Zdravko Marić
  • Zdravko Marić
  • Zdravko Marić
  • Zdravko Marić
    +4
Zdravko Marić Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek

'S potporama poduzetnicima i najugroženijim djelatnostima Vlada nastavlja do kraja godine i sve te mjere dodatno opterećuju proračun za 800 milijuna kuna. Krize se događaju i u njima preživljavamo, ali mjeru koju ne bismo smjeli koristiti je otpuštanje ljudi, to treba izbjeći', poručuje glavni direktor HUP-a Damir Zorić.

Val otpuštanja nitko ne priželjkuje iako nam je gospodarstvo u drugom tromjesečju palo za povijesnih 15,1 posto. Europski novac i zamah građevinarstva ključ su bržeg rasta, ističu analitičari.

'Za treći kvartal očekujemo povoljnije pokazatelje kretanja BDP-a. Postoje mehanizmi za oporavak gospodarstva gdje će Hrvatska pripremiti planove i učiniti sve da poveća likvidnost gospodarskog sektora i potakne investicije', kazao je Zvonimir Savić, savjetnik premijera za ekonomska pitanja.

Više od 9 milijardi eura nepovratnog europskog novca i povoljni zajmovi u iduće tri godine možda hrvatsko gospodarstvo ipak povuku naprijed.