Uz izvještaje Ministarstvo financija nije objavilo i dodatne bilješke pa je teško procjenjivati je li se stanje s neplaćanjem popravilo do prošlog tjedna, kada je o tome raspravljala Vlada te kakav će biti rezultat sljedećeg tjedna, do kada je Vlada dala nalog Nadzornim odborima da svedu probleme u prihvatljive okvire, piše Poslovni dnevnik.

Uz Inu, koja dobavljačima duguje 3,7 milijardi kuna, najveći dužnik su Hrvatske autoceste sa 2,2 milijarde kuna duga. HAC je u tri mjeseca dramatično povećao svoje obveze jer je 31. ožujka njegovo dugovanje dobavljačima iznosilo 1,8 milijardi kuna. Time su njegove obveze prema dobavljačima povećane za preko 400 milijuna kuna. Istodobno, na polugodištu prošle godine HAC-ove obveze su bile dvostruko manje i iznosile su 1,1 milijardu kuna. Kompaniji su, inače, jako rasle kratkoročne obveze - sa 1,6 milijardi prošle godine na čak 3,6 milijardi kuna u prvih šest mjeseci ove godine, a za tri milijarde kuna porasle su i dugoročne obveze (30. 6. iznosile su 17,4 milijarde kuna). Problem HAC-ove nelikvidnosti se objašnjava negativnom refleksijom Ininih dugovanja proračunu za trošarine koje su jedan od izvornih prihoda HAC-a. HAC od proračuna potražuje 732 milijuna kuna pa se može pretpostaviti da je to i visina Inina duga proračunu na ime trošarina koje se transferiraju HAC-u, a koje očito nisu plaćene.

Budući da i Hrvatske ceste (HC) dobavljačima duguju još 890 milijuna kuna, jasno je da je građevinski sektor jedan od najpogođenijih u lancu neplaćanja, jer samo od dvije državne tvrtke ne uspijevaju naplatiti radove vrijedne više od tri milijarde kuna. HEP je prema bilanci od 30. lipnja dugovao 1,9 milijardi kuna, ali su obaveze 24. kolovoza iznosile 761,5 milijuna kuna.

Postotno najveći porast obveza ima Plinacro jer mu je iznos dugova premašio HŽ-ovih 450 milijuna kuna. Obveze su narasle i HRT-u sa 146 na 268 milijuna kuna, Hrvatskoj pošti sa 26 na 52 milijuna kuna, te Hrvatskim šumama s 95 na 119 milijuna kuna.