I treći rebalans, za koji su obećavani konačno oštriji i dublji rezovi, ispao je razočaravajući i težinom i strukturom. Osim što se pred sabornike na kraju ide s prijedlogom upola manjeg smanjenja proračunskog manjka od prvotno planirane tri milijarde kuna, dodatni je problem što se glavnina smanjenja deficita svela na jačanje prihodne strane novim poreznim nametima, piše Poslovni dnevnik.
Tekući rashodi središnjeg državnog proračuna smanjeni su na kraju samo za 170 milijuna kuna budući da je odgrizanja na raznim stavkama u velikoj mjeri pojelo povećanje subvencija za poljoprivredu. Tako bi ukupni rashodi središnje države, bez izvanproračunskih korisnika i lokalne države, trebali dosegnuti 118 milijardi kuna.
U odnosu na 2008. to je i dalje 2,7 milijardi kuna veća potrošnja i to u uvjetima kad se i s uključenim efektima novih nameta zbog pada gospodarske aktivnosti na prihodnoj strani računa sa 6 milijardi kuna manjim poreznim prihodima.
Nesporno je da su se u samo tjedan dana ambicije oštrijih rezova rasplinule čim se Vlada našla na udaru oštrih kritika. U nedostatku političke volje i snage za strukturne reforme koje bi zahvatile barem dio ove godine, čime bi se stvorila podloga za održiviju konstrukciju za iduću godinu, Vlada se osudila na 'sitničarenje' unutar uskog manevarskog prostora.
Tri četvrtine proračuna odnosi se na plaće i doprinose, mirovine te zdravstvo, a tome kao fiksni trošak valja pribrojiti i oko 5,3 milijardi duga po kreditima i vrijednosnim papirima. Dok su sva ta prava 'konzervirana' i nedodirljiva, manevarski prostor u okviru kojeg je Vlada mogla tražiti uštede je oko 25 milijardi kuna. Na kraju srpnja za rastresanje je na raspolaganju bilo tek desetak milijardi, što dokazuje koliki je ceh društvo platilo zbog zakašnjelog suočavanja s težinom ekonomske situacije.
