ZAGREB – Deseci tisuća zaposlenih u 19 javnih poduzeća u prva su tri mjeseca ove godine uspjeli ostvariti 7,9 milijardi kuna prihoda, što je bilo dovoljno da te tvrtke u ukupnoj računici ostanu na pozitivnoj nuli. Čini se nevjerojatnim, ali 11 je državnih poduzeća poslovalo s dobiti koja ukupno iznosi 379,3 milijuna kuna, a sedam je državnih gubitaša ostvarilo gubitak od 379,2 milijuna kuna. Tako je promet od gotovo osam milijardi kuna vlasniku – državi, da se kojim slučajem ponaša kao privatni poslodavac, donio čistu nulu. Isto kao i Hrvatske ceste koje su prvo tromjesječje, kao i lani, završile na nuli, piše Novi list.

Unatoč tome što 19 državnih poduzeća zajedno nisu ostvarila dobit, njihov je rezultat u recesijskoj godini puno bolji nego u prošloj, kada su iste tvrtke na kraju prvog tromjesječja imale zajednički gubitak od 190 milijuna kuna. Razliku je stvorila Hrvatska elektroprivreda koja se se od najvećeg gubitaša iz prošle godine – kad je na kraju ožujka imala minus od 118 milijuna kuna – u prvom ovogodišnjem kvartalu pretvorila u tvrtku koja je stvorila više od polovice zajedničke dobiti.

HEP je prvo tromjesječje završio s 200 milijuna kuna dobiti. Isto tako u dobitnike je prešla i Hrvatska pošta koja je prvo tromjesječje završila sa 75 milijuna kuna dobiti, dok je lani u istom razdoblju imala 28,18 milijuna kuna gubitka. Kao i prošle godine, s dobiti su poslovali Croatia osiguranje, Hrvatska lutrija, Hrvatska televizija, Plovput, Vjesnik, Janaf, koji je udvostručio dobit te Hrvatske šume čija je dobit pet puta manja od prošlogodišnjih 109 milijuna kuna.

Ono o čemu bi vlasnik, odnosno Vlada, trebao voditi računa je činjenica da većini njezinih kompanija rastu potraživanja, što znači da sve teže naplaćuje svoje obveze, a ujedno barem polovici rastu i kratkoročne obveze koje dolaze na naplatu u ovoj godini.

Tako su primjerice kratkoročne obveze HEP-a, najveće državne kompanije 4,7 milijardi kuna, odnosno za pola milijarde veće nego lani, a više od polovice otpada na dobavljače, odnosno manje tvrtke u gospodarstvu.
Istovremeno, HEP potražuje oko 1,7 milijardi kuna, što je 200 milijuna kuna više nego u prvom kvartalu prošle godine. Najveći dio sadašnjih potraživanja otpada na kupce i to čak 1,55 milijardi kuna, što znači da i gospodarstva i građani usporavaju plaćanje računa.

Hrvatske šume od kupaca potražuju više od 540 milijuna kuna, a HAC-ova potraživanja uglavnom se odnose na državu i državne institucije koje toj tvrtki duguju 608 milijuna kuna, od čega se najveći dio, najvjerojatnije, odnosi na naknade za ceste koje Ina nije uplatila u državni proračun. Više od 400 milijuna kuna potražuje i HC, ali samo stotinjak od države i njezinih institucija, a Autocesti Zagreb-Rijeka država i njezine institucije duguju 190 milijuna.

Najveći je gubitak, od čak 132,5 milijuna kuna, u razdoblju od siječnja do ožujka ostvarila tvrtka Autocesta Rijeka – Zagreb čiji je gubitak gotovo triput veći nego u istom razdoblju prošle godine. Gubitaši su još Croatia Airlines, Hrvatske željeznice, Fina, ACI, Hrvatske ceste i Jadrolinija, s time da je gubitak te kompanije 66 milijuna kuna, odnosno za 20 milijuna manji nego lani u istom razdoblju. Treba imati na umu i to da prava zarada ACI i Jadroliniju u ovoj godini tek očekuje, pa bi oni u turističkoj sezoni svakako trebali popraviti svoj rezultat.