Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke, bruto inozemni dug Hrvatske iznosio je na kraju prvog tromjesečja 58,1 milijardu eura, što je, uz gotovo stagnaciju u odnosu na veljaču, povećanje za 10 milijardi eura na godišnjoj razini (+20,8 posto) te 8,6 milijardi eura ili 17,3 posto u odnosu na kraj 2022.
Snažan rast na godišnjoj razini rezultat je poglavito rasta duga središnje banke zbog primjena pravila o knjiženju gotovine eura u bilanci nacionalnih središnjih banaka Eurosustava. Naime, prema HNB-u, od siječnja 2023. i pristupanja Hrvatske europodručju inozemne obveze sektora središnje banke porasle su za dio euronovčanica dodijeljenih prema ključu Europske središnje banke, a koje nisu puštene u optjecaj (gotovo 10 milijardi eura).
Međutim, prema navodima iz HNB-a, učinak primjene navedenih pravila na inozemnu poziciju HNB-a je ustvari neutralan. Isključi li se središnja banka, bruto inozemni dug Hrvatske do kraja ožujka 2023. primjetno se smanjio u odnosu na prosinac 2022, pišu analitičari Raiffeisena.
vezane vijesti
U relativnom izrazu bruto inozemni dug bio je na kraju prvog tromjesečja na razini od 83,9 posto BDP-a (+9,9 postotnih bodova u odnosu na kraj 2022.). Posljedično gore navedenom, promatrajući prema komponentama, krajem ožujka udio bruto inozemnog duga središnje banke u ukupnom povećao se sa 8,5 posto na kraju 2022. na 24,4 posto krajem ožujka, a iznosio je 14,2 milijarde eura.
Bruto inozemni dug sektora opće države, s udjelom od 31,1 posto u ukupnom ino dugu, iznosio je 18,1 milijardu eura (-667 mil. eura ili 3,6 posto manje u odnosu na kraj 2022.). Bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora (koji se odnosi na dugove svih financijskih institucija osim monetarnih financijskih institucija, privatnih i javnih nefinancijskih društava, neprofitnih institucija koje služe kućanstvima te kućanstva, uključujući poslodavce i samozaposlene) na kraju ožujka je u odnosu na prosinac 2022. porastao za 177 mil. eura ili 1,5 posto.
S udjelom u ukupnom bruto inozemnom dugu od 20,8 posto, bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora krajem ožujka iznosio je 12,1 milijardu eura. Istovremeno je bruto inozemni dug financijskog sektora, tj. domaćih banaka iznosio 4,2 milijarde eura, čime je u odnosu na kraj 2022. smanjen za 981 mil. eura, odnosno 18,8 posto.
Pri tome je udio bruto inozemnog duga kreditnih institucija u ukupnom bruto inozemnom dugu iznosio 7,3 posto. Bruto inozemni dug javnog sektora iznosio je 32,9 milijardi eura ili 56,6 posto ukupnog ino duga. S druge strane, privatni negarantirani dug s 25,2 milijarde eura obveza prema inozemnim vjerovnicima činio je 43,4 posto ukupnog bruto inozemnog duga.
'U ovoj godini na pokazatelje zaduženosti u Hrvatskoj odrazit će se i pogoršanje investicijske klime, zaoštravanje uvjeta financiranja kroz rast troškova kamata na inozemni dug, kao i ekonomski trendovi na najvažnijim emitivnim tržištima', zaključuju analitičari RBA-e.
