Sporiji gospodarski rast u sljedećoj godini hrvatskim bi građanima mogao donijeti veće poreze, pa čak i dodatno oporezivanje SMS poruka, upozoravaju neovisni ekonomist, po kojima su Vladina očekivanja punjenja državne blagajne u 2009. nerealna, piše Jutarnji list

Vlada u idućoj godini očekuje rast gospodarstva od dva posto, na čemu temelji i svoj prijedlog proračuna. Ipak, ekonomisti upozoravaju da će gospodarski rast biti znatno manji. To bi za posljedicu moglo imati ne samo slabije punjenje proračuna od planiranog, nego i potrebu za povećanjem postojećih poreza, ili čak uvođenjem novih, kako bi se pokrili visoki proračunski rashodi. Podsjetimo, u Vladinu prijedlogu proračuna za sljedeću godinu proračunski su prihodi postavljeni na 124,6 milijardi kuna, što je 5,3 posto više nego u ovoj godini.

'Punjenje proračuna u sljedećoj godini vjerojatno će podbaciti, pa će Vlada morati tražiti nove izvore prihoda', kaže Hrvoje Stojić, analitičar Hypo-banke, koji smatra da će hrvatsko gospodarstvo u 2009. rasti po stopi između jedan i dva posto, no ipak 'bliže jedan posto'. Po njemu, država bi u takvoj situaciji mogla razmišljati o povećanju PDV-a, ili o uvođenju nekih novih poreza, među kojima je porez na dividendu, pa čak i na SMS-poruke, čije su cijene proteklih godina ionako pale, a na kojima se okreće velik novac. U protivnom, proračunski bi manjak mogao biti znatno veći od najavljenih 4,3 milijarde kuna, što onda znači i da ćemo se morati više zaduživati.

'Sporiji gospodarski rast za sobom povlači i slabije punjenje proračuna. Država će stoga vjerojatno morati posegnuti za jačim suzbijanjem ‘sive ekonomije’ ili za pravednijim oporezivanjem bogatih', kaže profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu Ivan Lovrinović.

Na mogući rast poreznog opterećenja upozorava i glavni ekonomist Zagrebačke banke Goran Šaravanja. Prema njegovim prognozama, gospodarski rast u Hrvatskoj u 2009. bit će manji od jedan posto, što je ujedno najniža stopa gospodarskog rasta u nas u posljednjih 10 godina.

'Planirana stopa rasta proračunskih prihoda, kao i očekivani rast gospodarstva, djeluju mi preoptimistično. Podbaci li punjenje proračuna, jedna od mogućnosti je i rast poreznog opterećenja', kaže Goran Šaravanja.

Sličnog je mišljenja i Zdeslav Šantić iz Raiffeisena, koji u 2009. očekuje gospodarski rast od 1,6 posto, i to u optimističnoj varijanti. Podbaci li zbog toga punjenje državne blagajne, država bi mogla dublje posegnuti u džepove građana. Ipak, njegovo je mišljenje da za dodatno oporezivanje potrošnje i rada nema mjesta. Umjesto toga, smatra on, država bi mogla pribjeći dodatnom oporezovanju imovine, poput vikendica