'Vlada mora smanjiti rashode proračuna između 10 i 15 milijardi kuna. Potrebno je srezati plaće u javnom sektoru, odustati od određenih investicija i subvencija te hitno prodati brodogradilišta. Pametno bi bilo odmah zvati MMF, još dok ne znamo točno kako će izgledati rezanje, pri čemu aranžman može biti ograničena dometa, ali i poslužiti kao alibi za rezanje' kazao je makroekonomist Ante Babić za Business.hr.

'Ako se odmah počne razgovarati, aranžman bi se moao sklopiti u jesen. Previše smo čekali s mjerama, a obezglavljenost države sa Sanaderovim odlaskom povećala je percepciju rizika zemlje 1,5 posto. Dolazak MMF-a vratio bi to na prijašnju razinu, a možda i bolju' smatra Babić.

Profesor na katedri za ekonomsku politiku Pravnog fakulteta Mladen Vedriš navado da Hrvatska ima četiri snažna razloga za MMF, a niti jedan protiv.

'Prvo, Hrvatska time dobiva stabilnost prema vanjskim vjerovnicima, a mora ove godine refinancirati 15 milijardi dolara kredita, pri čemu nije svejedno hoće li to biti po kamati od 6,5 ili 9 posto jer jedan postotak znači 150 milijuna dolara razlike. Drugo, MMF će zahtijevati strukturne promjene, a to je nešto što ionako moramo sami napraviti. Treće, oni će na kraju reformi tražiti efikasnu upravu, brodogradnju koja ne stvara minus, željeznice na koje se ne troši besmisleno. Četvrto, ako s MMF-om stabiliziramo javne financije, oslobodit će se novac za poduzeća na domaćem tržištu.' kaže Vedriš.

No mišljena stručnjaka razlikuju se po pitanjima rezanja prihoda određenim skupinama. Profesor ekonomije Dražen Kalogjera misli da ne bi trebali smanjivati plaće jer one osiguravaju potrošnju bez koje nema proizvodnje.

Vedriš smatra da svatko mora participirati, iako rezanje me smije biti linearno. Kaže kako Hrvatska ima niz socijalnih transfera poput besplatnih školskih knjiga koji su besmisleni, ako ih dobivaju djeca bogatih.

Babić smatra da bi za rednike i umirovljenike prihvatljiva bila formula da se plaće i mirovine zamrznu na prosjeku iz 2008. godine dok BDP ne poraste za 10 posto.