O događanjima u Fortenovi i pitanju tko stoji iza arapskog kapitala koji pokušava kupiti udio Sberbanke, u Dnevniku Nove TV govorio je ekonomski analitičar Andrej Grubišić
Nizozemski sud kaže da dozvolu za prodaju udjela u Fortenovi nisu dali, niti ju je itko tražio, a pitanje je zašto bi netko uložio pola milijarde ako zna da godinama time neće raspolagati.
Ekonomski analitičar Andrej Grubišić na Novoj TV ističe kako ne znamo sve potrebne informacije i kaže kako investitor dolazi iz dijela svijeta gdje ima "jako puno viška kapitala", a investitori imaju dugačak vremenski horizont, te u kombinaciji s vjerom da će politika popustiti sa sankcijama i jamstvima koje je Sber potencijalno dao investitoru "ne čudi da se takva transakcija dogodila".
Ako se proglasi nezakonitim, kome to onda sve ostaje? Grubišić kaže: "Tu nije pitanje nezaknitosti same transakcije, nego je pitanje da li ste vi formalno-pravno vlasnik nakon što ste napravili ovu transakciju. S obzirom na to da su sasvim sigurno i kupac i prodavatelj bili svjesni rizika u koji ulaze, za procijeniti je da, čak i ako se ne upiše kao pravni vlasnik investitor je spreman na posljedice. Ali razumno je za pretpostaviti da imaju neki dogovor sastrane, ili jednostavno imaju dovoljno strpljenja čekajući bolja vremena".
Pitanje je i tko će upravljati s tim postotokom udjela.
"Sberbank ima određena glasačka prava, postoje interpretacije da mu se nisu ukinula sva glasačka prava, onda će formalno-pravno time dalje upravljati Sberbank. Ono što ne znam, a pravno je pitanje - možda Sberbank može opunomoćiti nekog drugoga da upravlja sa njegovim glasačkim pravima, u mjeri u kojoj mu je to uopće dozvoljeno pod ovim sankcijama", kaže analitičar.
Upitan može li se uopće dokazati da netko stoji u pozadini arapskog kapitala kao što se spominje, Grubišić kaže: "Suštinsko pitanje nije tko je taj investitor, nego je li transakcija legalna, to jest, jesu li legano postali vlasnici".
"Bez obzira kome su prodali, ako je na papiru šeik i ako procedura pokaže da iza šeika ne stoji nitko drugi, on je investitor šeik", kaže Grubišić.
Na pitanje je li se transakcija mogla odraditi bez pomagača iz Hrvatske te vodi li se "štakorski rat" kako je kazao predsjednik Zoran Milanović, Grubišić odgovara: "To su interpretacije koje su krive. Treba voditi računa da je puno toga što se proglašava strateškim interesom često u sferi partikularnih interesa. Političari imaju svoje interese, uprava ima svoje interese, dioničari imaju svoje. Ne znam zašto bi trebala pomoć iz Hrvatkse da se na svjetskoj razini dogodi neka transakcija".
Bi li se trebala Vlada ozbiljnije postaviti s obzirom da je u vlasništvu Fortenove i voda, to jest, izvori, pitala je reporterka, a ekonomski analitičar kaže kako se koncesija na izvor uvijek može oduzeti ili se ograničiti proizvodnja.
"Ultimativni bič za svakoga tko ima poslovanje u Hrvatskoj je u rukama hrvatske države bez da je hrvatska država nužno vlasnik bili čega ili da je odobrila bilo kakvu transakciju", kaže Grubišić.
Na pitanje bi li premijer Andrej Plenković trebao primiti šeika, Grubišić kaže da nema odgovor na to, ali smatra da bi premijer prije svega trebao primiti predsjednika uprave Fortenove.
Ekonomski analitičar za kraj kaže kako ne smatra da je ovom transakcijom ugroženo poslovanje Frotenove jer dioničari također moraju donijeti vrijednost u grupu ako žele ostvariti svoje ekonomske interese, to jest da dobiva dividendu i da svoje udjele može kasnije prodati po većoj cijeni. Za to "moraju sačuvati ili kreirati dodanu vrijednost. Da kupcima isporučuju dobre proizvode i usluge, da dobavljačima plaćaju proizvode i usluge, da djelatnici dobivaju dobre plaće, da kreditori dobivaju kamate i glavnice, i da država dobiva porez, i onda je rezidual ono što ostaje vlasnicima".