Hoće li Hrvatska ove zime imati dovoljno struje i plina te po kojim cijenama i čekaju li nas redukcije, neka su od pitanja na koja je za Dnevnik HTV-a odgovarao Dražen Jakšić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar
Cijene energenata na međunarodnim tržištima ove su godine značajno veće nego prošle, kaže Jakšić.
'Sad iznose od oko 500 eura po MWh, u zadnjem kvartalu idu i prema 650. U ovom razdoblju prošle godine bilo je 100 eura po megavat/satu na burzama. To značajno povećanje prelijeva se na potrošače. Dio povećanja troška podnose i energetske kompanije, opskrbljivači, u prvom redu HEP jer ima najveći udio na tržištu, dio je prebačen na kućanstva - ali zasad u malom obimu, 20-tak posto, a najviše je pogođen poslovni sektor jer ima komercijalne ugovore s dva do četiri puta većim cijenama', rekao je Jakšić za HTV i dodao kako smatra da je poskupljenje energenata najesen prilično izvjesno.
vezane vijesti
-
!['Povrat ulaganja u solarne panele je od četiri do pet godina, to je naša budućnost. Vrijeme je za štednju energije i izbacivanje fosilnih goriva!']()
'Povrat ulaganja u solarne panele je od četiri do pet godina, to je naša budućnost. Vrijeme je za štednju energije i izbacivanje fosilnih goriva!'
-
![Poduzetnici u energetskom šoku: Tko je zapravo najugroženiji divljanjem cijena i gdje je izlaz?]()
Poduzetnici u energetskom šoku: Tko je zapravo najugroženiji divljanjem cijena i gdje je izlaz?
-
![Nakon što je cijena struje oborila još jedan rekord stigao prijedlog da se reformira cijelo tržište: 'Vezati se za fosilna goriva više nema smisla']()
Nakon što je cijena struje oborila još jedan rekord stigao prijedlog da se reformira cijelo tržište: 'Vezati se za fosilna goriva više nema smisla'
'Opskrbljivači mogu do neke razine amortizirati udar, ali ne mogu prodavati energiju po manjoj cijenu nego je nabavljaju. To nije održivo i dovest će do problema. Način na koji će se povećani trošak preliti između kućanstva, poduzetnika, energetskog sektora ili državnog proračuna ovisit će o mjerama koje će Vlada donijeti. Činjenica je da mi 50 posto energetskih potreba zadovoljavamo iz inozemstva i moramo ih na neki način platiti. Hoće li to biti kroz povećane troškove struje i plina u kućanstvima ili kroz povećane cijene roba i usluga o tome se može raspravljati', kaže Jakšić. Ravnatelj instituta rekao je i kako je Hrvatska ove godine proizvela oko 1,7 TWh manje iz hidroelektrana u odnosu na isto razdoblje lani, što predstavlja oko deset posto ukupne električne energije proizvedene u Hrvatskoj u godinu dana.
'Ta situacija zabrinjava i vrši pritisak na rast cijena. Nama je hidroenergija osnovni odnosno najvažniji izvor niskougljične energije i nje trenutno manjka, ne samo U Hrvatskoj nego i u ostatku Europe. Mi se nadamo da neće biti potrebno uvoditi redukcije električne energije, ali to ovisi o tome koliko ćemo uspjeti uštedjeti energije u ovom razdoblju, a ne čekati zimu. S jedne strane imamo vrlo nepovoljnu geostratešku situaciju, loše klimatske uvjete i na te čimbenike Hrvatska ne može bitno utjecati. Mnogi ljudi nisu svjesni, ako uštedimo danas, imat ćemo punija skladišta na jesen i zimu. Štednja danas znači izbjeći redukcije kasnije', zaključio je Jakšić.
