'Država je već odavno trebala uvesti znatno stroži i učinkovitiji nadzor nad trgovinom plinom, što pokazuje i afera u Ini, a u uvjetima poput sadašnjih, kada cijene energije nezadrživo rastu, mora u potpunosti, barem privremeno, zabraniti izvoz bilo kojeg domaćeg energenta', smatra energetski stručnjak Jasminko Umićević
Energetski stručnjak Jasminko Umićević nedopustivim smatra da se mimo sustava državnog nadzora nad trgovinom plinom tako velike količine plina budu prodane u inozemstvo pri čemu je oštećena INA, kako procjenjuju istražitelji, više od milijardu kuna.
'Evidentno je, iz svega što smo do sad čuli, da je cijela afera otkrivena samo zbog toga što su na račun jednoga od osumnjičenih, oca Ininog direktora za trgovinu plinom, Damira Škugora, uplaćena sredstva u stotinama milijuna kuna. Da toga nije bilo, pitanje je bi li sve skupa uopće bilo otkriveno i kada. To pokazuje da je potreban sustav koji će imati uvida u količine i cijene plina koje se prodaju na tržištu, posebno u sadašnjim okolnostima kada plina nedostaje u gotovo cijeloj Europi, a cijene neprestano rastu', rekao je Umićević u razgovoru za Novi list.
vezane vijesti
On ističe kako Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) ima više nego dobar uvid u poslovanje distributera i opskrbljivača prirodnim plinom, posebno u kategoriji kućanstava, dok ni to ni druga tijela nemaju previše uvida u količine i cijene plina koje kupuju i prodaju trgovci na slobodnom tržištu.
Inače, distributeri HERA-i moraju podnositi detaljna godišnja izvješća sa svim stavkama poslovanja, a opskrbljivači čak kvartalna i to s točno navedenim brojem kupaca, prodanim količinama i tarifnim modelima koje primjenjuju. Takvog nadzora u trgovini plinom, kaže Umićević, nema ili nije dovoljan.
'Jasno je da bi HERA i ovdje trebala imati bolji uvid u to tko kome, u kojim količinama i po kojim cijenama prodaje prirodni plin na tržištu. S tim da izvoz domaćeg plina treba privremeno zabraniti, za što vlada treba naći model i način. Ako sve druge države uvode takva ograničenja, ne vidim zašto to ne bi mogla i Hrvatska. Apsurdno je u ovoj aferi da je Inin plin prodavan po cijeni daleko ispod tržišne, dok istodobno sama Ina nije punila svoj dio skladišta podzemnog plina Okoli. Još je apsurdnije da je istodobno, zbog nezainteresiranosti zakupaca, HEP preuzeo obavezu punjenja skladišta, plinom koji kupuje po tržišnoj cijeni, za što se morao zadužiti za stotine milijuna eura', kaže Umićević.
Smatra i da bi država od Ine trebala naplatiti koncesijske naknade, u iznosu koji odgovara postotku od tržišne cijene plina.
