'Aprecijacijski su pritisci sve veći jer smo u drugoj fazi ciklusa zaduživanja; sad treba više vraćati nego što dolazi novih eura, a nove investicije nisu na vidiku. Možda tek u 2013. godini', upozorava Ante Babić, makroekonomist Centra za međunarodni razvoj.

Cijelu će 2012, smatra, obilježiti pritisci na rast eura, koji bi mogao dosegnuti vrijednost od 7,7 do 7,8 kuna. Premda se u kuloarima spominje i probijanje granice od osam kuna, Babić vjeruje da će središnja banka braniti tu psihološku granicu, za što ima dovoljno deviznih rezervi.

'Premda, psihološka je granica bila i 7,5 kuna, no osam je puno veći broj i loše bi bilo da je probije. HNB će ga, što rezervacijama, što vraćanjem ograničenja pričuve, zaustaviti prije osam', ističe Babić. Normalno je, kaže, da euro raste, no ne previše i ne prebrzo, jer bi nastala panika i špekulacije.

Puno niže granicu postavljaju drugi analitičari; u PBZ-u ona je na 7,6, Zdeslav Šantić, glavni analitičar Splitske banke, pozicionira je na raspon od 7,50 do 7,53 kune, dok je Raiffeisen istraživanja za prvi kvartal sljedeće godine spuštaju na 7,5 kuna.

U PBZ-u podsjećaju da je tečaj u posljednja tri mjeseca oscilirao manje od jedan posto, između 7,46 i 7,52 kune, što je u usporedbi s tečajevima drugih zemalja u regiji izrazito mala volatilnost. 'U prva tri mjeseca u 2012. očekujemo kretanje tečaja između 7,50 i 7,60, uz i dalje aktivnu ulogu HNB-a', prognoziraju.

Na dospijeće inozemnog duga u svim sektorima, bez novog zaduživanja, i time povećanu potražnju za eurom, upozorava i Zdeslav Šantić, bez obzira na nešto bolji odnos uvoza i izvoza. No dođe li do daljnjeg pogoršanja međunarodnog okruženja ili eventualnog smanjenja kreditnog rejtinga zemlje, ističe, povećala bi se potreba za aktivnijim uključivanjem središnje banke.

Od brojčanih prognoza za početak godine ograđuje se Hrvoje Stojić, direktor ekonomskih analiza Hypo banke. Smatra da je 7,52 kune za euro dobra razina otpora deprecijacijskim pritiscima, no kad bi euro naglo porastao, primjerice prema razini 7,55, HNB bi vjerojatno intervenirao.

'S obzirom na to da u prva dva mjeseca 2012. dospijeva još 1,7 milijardi kuna trezorskih zapisa s valutnom klauzulom, mogući su deprecijacijski pritisci po toj osnovi, ako ne dođe bar do njihova refinanciranja', najavljuje Stojić.

'Ono što može više utjecati na tečaj realni su novčani tokovi zbog pogoršanja trenda u bilanci plaćanja, odnosno u priljevu kapitala. Pokrivenost uvoza izvozom pala je već u listopadu, a u nadolazećem razdoblju moguć je daljnji pad izvoza. Pritom je teško predvidjeti averziju prema riziku kao djelomično uvezenu komponentu', upozorava Hypov analitičar.

www.vecernji.hr