Hrvatska, tvrdi Orešković, proizvede samo polovicu potrebnih količina svinjskog mesa te mora uvesti blizu 900 tisuća svinja godišnje. Domaće svinjogojske farme pak nedovoljno su iskorištene, posluju s poteškoćama, otpuštaju radnike i jedva opstaju.

'Proizvodnja svinja pod uvjetima kakve imamo u Hrvatskoj se gotovo i ne isplati. Proizvođači trenutačno samo održavaju farme uz najnužnije troškove, hrana im je preskupa, a država im je ponudila uvjete koji ni približno nisu slični onima u Europskoj uniji', kazao je Orešković. Pritom je naveo primjer susjedne nam Mađarske u kojoj, kao članici Unije, vladaju daleko bolji uvjeti. Pri gradnji novih farmi, klaonica, mlinova, silosa i drugih poljoprivredno-prehrambenih objekata Mađari imaju subvencije od 40 do 75 posto bespovratnih sredstava.

Za razliku od Hrvatske u kojoj kamate iznose od osam ili devet posto, ulagači u Mađarskoj, osim toga, mogu računati i na povoljniju kamatu – od svega dva ili tri posto. Pod takvim uvjetima, smatra Orešković, nije problem poslovati te Mađari imaju profitabilnu proizvodnju mlijeka, junadi i svinja. Ulaskom u Europsku uniju, stvari bi se značajno trebale promijeniti i u Hrvatskoj, a za projekte u toj grani gospodarstva očekuje se, navodno, oko 350 milijuna eura.

Svijetao primjer farme svinja Orešković vidi u tvrtki Belje koja godišnje uzgoji oko 350 tisuća svinja, što je gotovo trećina hrvatske proizvodnje. Osim toga, imaju i projekt za uzgoj još 350 do 400 tisuća svinja, ali zbog trenutačnih uvjeta u Hrvatskoj još ne kreću u njegovu realizaciju. Tvrtka Žito, s oko 130 tisuća svinja, također ima budućnost, kod Našica se uzgojem svinja uspješno bave i braća Mihalj koja su izgradila sedam novih farmi. No Orešković zaključuje kako nitko od njih neće ulagati dok Hrvatska ne uđe u Europsku uniju te će se s otvaranjem novih radnih mjesta još morati pričekati.