Odgovarajući na pitanja novinara nakon sjednice Vlade, Filipović je ustvrdio da su se u javnosti s najavama poskupljenja pojavili upravo oni akteri koji njegovom ministarstvu nisu dostavili podatke o cijenama proizvoda.

"Istovremeno, nije im problem uzeti novac od države, odnosno HEP-a, kada govorimo o plaćanju struje, jer dio njih plaća itekako niže troškove struje u odnosu na ono što bi trebali platiti da nije mjera Vlade", poručio je.

Aplikacija Kretanje cijena je predstavljena prošli tjedan, a do jučer je imala 29.627 jedinstvenih posjeta, dakle s različitih IP adresa, izvijestio je Filipović.

Aplikacija omogućuje građanima da vide kako se kreću cijene u pojedinim trgovačkim lancima, a za sve trgovačke lance koji nisu dostavili podatke, u narednom razdoblju će se popisati cijene traženih proizvoda, pa će građani na jednom mjestu moći vidjeti diže li tko cijene te naposljetku donositi informirane odluke o tome kome će pokloniti povjerenje prilikom kupovine, poručio je ministar.

"Postoje akteri na poslovnoj sceni kojima nikada nije dosta"

Upitan što ako svi trgovački lanci podignu cijene, Filipović je rekao da prvo moraju reći cijene kojih proizvoda dižu, a očekuje i od medija da ih upitaju o razlozima poskupljenja.

Istaknuo je da su cijene energenata u padu, a i Vlada je lani reagirala sa snažnim paketima mjera za očuvanje standarda građana, ali i kako bi se pomoglo gospodarstvu.

"Onda pomalo bizarno djeluju, moram to tako reći, obrazloženja pojedinaca da cijene primjerice rastu zbog rasta cijena energenata, što je potpuno promašeno", ustvrdio je Filipović, koji je podsjetio i da Vlada regulira cijene naftnih derivata.

Tako je litra dizela trenutno jeftinija oko dvije kune u odnosu na situaciju da mjera Vlade nema, a benzin i dizel su u Hrvatskoj jeftiniji no u svim zemljama okruženja, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.

"Prema tome, Vlada je tu, djeluje, radi, ali očito postoje neki akteri na poslovnoj sceni kojima nikada nije dosta i koji žele ostvarivati još veće razine dobiti, što je njihovo pravo. Međutim, mislim da svi građani trebaju donositi odluke i ići u kupovinu u trgovačke lance gdje su prema njima korektni", izjavio je Filipović, koji je ponovio da će osobno prije ići u kupnju u Konzum, KTC i Tommy, s obzirom da su oni jedini dostavili cijene proizvoda.

Drugi trgovački lanci koji to nisu učinili po Filipovićevom mišljenju ponijeli su se "iznimno nekorektno", ne samo prema Vladi već i prema građanima.

"U čemu je problem dostaviti transparentno cijene ako radite korektno?" upitao je FIlipović, koji smatra da menadžere tih lanaca treba pitati kolike su im plaće i hoće li ostvariti neke bonuse za podizanje cijena.

Okvir novih mjera sredinom ožujka

Na pitanje novinara razmišlja li se onda o uskrati pomoći za takve subjekte u novom Vladinom paketu za razdoblje od 1. travnja, Filipović je rekao da se "razmišlja o svemu", a da će se sredinom ožujka predstaviti okvir novih mjera.

"Sigurno da ćemo uzeti u obzir kako su se pojedinci ponašali cijelo ovo vrijeme", istaknuo je.

S druge strane, građani mogu očekivati da će Vlada i dalje biti uz njih, kao što je to od prvog dana, poručio je.

Nema govora o privatizaciji HEP-a

Upitan je i hoće li Vlada pomoći HEP-u koji je nositelj dosadašnjih mjera, pri čemu trošak kompanije po tom pitanju doseže 900 milijuna eura, Filipović je odgovorio da je Vlada prilikom donošenja mjera svjesno opteretila HEP, između ostalog i da bi građani i javni subjekti mogli imati istu cijenu struje kao i prije.

"Jasno, to je opteretilo poslovanje HEP-a, no Vlada će u svakom trenutku biti uz HEP, ako to bude potrebno", izjavio je ministar, koji je odbacio teze o mogućoj privatizaciji ili pronalasku strateškog partnera za tu kompaniju.

"Dok sam ja ministar gospodarstva to uopće neće biti tema za razgovor (...) Nikakvog govora nema o privatizaciji HEP-a", rekao je Filipović, dodajući i da bi u slučaju da ta tvrtka nije u državnom vlasništvu "bili u velikim problemima".

"Nitko od trgovaca neće propasti zato što će nedjelja biti neradna"

Vlada je s današnje sjednice uputila u Sabor konačni prijedlog izmjena Zakona o trgovini, a na pitanje što s trgovcima koji su se protivili izmjenama tog zakona i najavljivali ustavnu tužbu, Filipović je kazao kako se kroz raspravu u Saboru vidjelo da postoji jedan opći konsenzus oko ove teme i misli kako svatko ima pravo na neradnu nedjelju.

"Od 118 tisuća radnika koji su zaposleni u trgovini 86 tisuća su žene i to su oni radnici na koje smo najprije mislili kada se krenulo u reguliranje rada nedjeljom", rekao Filipović, koji smatra da će svi trgovci i zaposlenici biti zadovoljni prijedlogom zakona. 

Kazao je i kako je od trgovačkih lanaca u zadnje vrijeme svašta doživio, no od nekih i vrhunsku korektnost, kao što su već spomenuti Konzum, KTC i Tommy.

Ponovio je kako je poanta zakona omogućiti svakome da provede nedjelju sa svojom obitelji.

"Nitko od trgovaca neće propasti zato što će nedjelja biti neradna. Uostalom KTC ne radi nedjeljom pa dugi niz godina uspješno posluju i imaju zadovoljne radnike, što je temelj poslovnog uspjeha bilo kojeg poduzeća", istaknuo je.

Upitan ostavlja li se mogućnost da primjerice veliki šoping centar bude otvoren, ali da trgovci koji rade unutar njega samostalno odluče koju će nedjelju raditi, odgovorio je kako je na trgovcima da se dogovore kako će raditi.

Tako je odgovorio na upit i može li primjerice trgovački lanac koji ima dućane u Zagrebu i Splitu raditi 16 različitih nedjelja. "Na njima je da odluče. Važno je da 16 nedjelja bude radno, sve ostalo moraju biti neradne", kazao je ministar.