Urbano vrtlarstvo sve je popularnija aktivnost u većim gradovima u kojima su ljudi ograničeni prostorom pa uzgajaju biljke na balkonima, u gradskim dvorištima i krovnim vrtovima. Primjećuje taj trend i sve više mladih koji ovaj neklasičan oblik poljoprivrede žele približiti javnosti. Među njima su i Monika Gvozdić i Ivan Jajić, osnivači startupa RoomHarvest koji su otkrili dodatne inovacije uzgoja – aeroponski uzgoj
Monika Gvozdić studentica je Preddiplomskog stručnog studija na Ekonomskom fakultetu, a premda njezina struka nije povezana s agronomijom i uzgojem biljaka, upravo se tim područjem bavi još od srednje škole. Već tad je, kaže nam, rado čitala o hranjivim tvarima i organskim gnojivima koja se mogu koristiti za brži i kvalitetniji rast raznih biljaka, a odlučila je svoju ljubav pretočiti u inovativan projekt.
Sve je krenulo od programa Empowering Women in Agrifood (EWA), a koji se prvi put održava u Hrvatskoj u suradnji s Lean Startupom Croatia, čiji je cilj podrška poduzetnicama u ranoj fazi njihove karijere kako bi uspješno razvile održivo poslovanje.
Urbano vrtlarstvo i uspjeh startupa RoomHarvest
'Odlučila sam se prijaviti na taj program u lipnju 2022. godine, no još nisam znala točno s čime. Tada smo kolega Ivan i ja krenuli u razmatranje inovacija koje bismo mogli ponuditi zajednici, a ona je postala jako ovisna o ponudi na tržištu. Tada se stvorila ideja o hidroponskom uzgoju namijenjenim za unutarnje prostore kao što su stanovi i kuće, čime bi korisnici mogli sami uzgajati svoje povrtne kulture. Naravno, kao i svaka, ideja se razrađuje pa smo tako došli do dodatne inovacije uzgoja, a to je aeroponski uzgoj, stoga smo ga i prijavili za program.
Na početku smo bili sumnjičavi i pitali se hoće li ova ideja biti dovoljno dobra za ovakav program, jer ipak ovo nije klasična poljoprivreda, već urbano vrtlarstvo. No od 50 projekata, naš startup RoomHarvest ušao je među njih 10 i time postao dio predinkubacijske faze Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT) u sekciji hrane. Ponukani ulaskom u predinkubator i uz mentoricu Sandru počeli smo zajedno razrađivati ovaj projekt. Prvenstveno smo htjeli čuti mišljenje zajednice o aeroponskom uzgoju, koje ih povrtne kulture zanimaju te jesu li se spremni sami baviti uzgojem u svom domu', kaže Gvozdić.
Aeroponski uzgoj biljaka
Što je točno aeroponski uzgoj biljaka? Gvozdić nas uvodi u priču prisjećajući se da je na ideju došla najprije zbog trenutne nestabilne situacije na tržištu i jer se u posljednje vrijeme stalno spominje poskupljenje namirnica, goriva, zemljišta, uz sve ostale izazove kojima svjedočimo. Pritom ističe da je većina namirnica koja se prodaje u trgovinama tretirana raznim štetnim tvarima lošima za zdravlje korisnika kako bi uzgoj opstao te da bi bio pogodan za prodaju i konzumaciju.
'Naravno, tu su i vanjski faktori, poput vremenskih neprilika, zbog kojih dolazi do velikog rizika za opstanak uzgoja i eventualnih prinosa za vrijeme žetve. Zbog spomenutih faktora, ali i dodatnih prednosti aeroponskog uzgoja – poput do 70 posto manje potrošnje vode te 40 posto bržeg rasta biljke – postao je jedan od vrlo zanimljivih oblika budućnosti poljoprivrede. Također, zbog svog unutarnjeg uzgoja nije ga potrebno tretirati štetnim tvarima jer nema nametnika koji bi mogli oskvrnuti plod te je moguće u bilo koje vrijeme saditi većinu biljaka', pojašnjava Gvozdić.
Velik broj zainteresiranih za takav uzgoj
Gvozdić i Jajić odlučili su krenuti s razvojem takvog urbanog načina poljoprivrede, što je ujedno bio temelj za osnivanje startupa RoomHarvest. 'Ono što je potrebno jest steći znanje o kreiranju dovoljno dobro kemijski tretirane vode koja se konstantno raspršuje na korijen biljke; aeroponski sustav za uzgoj sjemenja ne koristi zemlju, već perlit ili mineralnu vunu, iz koje klice izlaze te rastu u aeroponskom sustavu iz kojeg sve nutrijente dobivaju putem posebne vodene mješavine', pojašnjava Gvozdić, a provela je i anketu koja je pokazala da je čak 80 posto ispitanika bilo zainteresirano za takav uzgoj, no nisu bili spremni sami se brinuti o biljkama te im se metoda kvartovskog uzgoja puno više svidjela.
'Pod kvartovskim uzgojem mislimo na uzgoj povrtnih kultura na jednom mjestu, na kojem bi zainteresirani kupci mogli sami doći i kupiti povrće ili bi im ono bilo dostavljeno na adresu. Ponukani istraživanjem tržišta, počeli smo razvijati kompletan know-how za to kako doći do željenog cilja. Kupljen je aeroponski sustav, kao i LED rasvjeta, sjemenke, organska gnojiva, razni mjerači te sve ostalo potrebno za uzgoj na ovakav način', navodi naša sugovornica.
Kvartovski aeroponski uzgoj određenih povrtnih kultura
Kaže da su kroz startup u samo četiri mjeseca puno naučili i uspjeli uzgojiti zdrave biljke. Naime njihovo istraživanje povrtnih kultura pokazalo je da bi zelena salata mogla vrlo dobro rasti u spomenutim uvjetima.
'Zasadili smo šest sjemenki salate, koje su trenutno stare desetak dana, čvrste i zdrave te se uskoro nadamo pravoj glavici. Osim salate, počeli smo istraživati druge kulture te smo posadili klice mikrozelenja (microgreens), koje su trenutno stare dva dana. Sve kulture koja zasadimo u skorije vrijeme poslat ćemo na analizu u renomirane laboratorije kako bismo poduprli spomenute prednosti aeroponskog uzgoja. Cilj startupa RoomHarvest je upravo u pružanju nečeg dobrog i inovativnog zajednici, a to vidimo upravo kroz kvartovski aeroponski uzgoj određenih povrtnih kultura', pojašnjava.
Želja im približiti aeroponski sustav privatnim i pravnim osobama, tim više jer su mnogi i dalje skeptični prema takvoj inovaciji s obzirom na to da je riječ o nečemu novom. 'Zajedničkim snagama Lean Startupa Croatia, hrvatske agronomske startup scene te organizacije EIT Food, očekujemo širenje svijesti o zdravoj hrani i učenju zajednice o inovacijama u poljoprivredi. Upravo zato su RoomHarvestu, uz odlična mentorstva u fazi predinkubatora, potrebna financijska sredstva kako bismo mogli razviti bolje i veće aeroponske sustave te dodatno približiti ovu inovaciju krajnjim korisnicima', zaključuje Gvozdić.