Navodi te podatke Filip Stipančić, dobar poznavatelj hrvatskog startup ekosustava, čiji je dio već godinama kao suosnivač inovacijske agencije Lean Startup Hrvatska te vlasnik softverskog i konzultantskog poduzeća specijaliziranog za industriju upravljanja objektima. Po struci je inženjer strojarstva, no interesi za ekonomiju i poduzetništvo potaknuli su ga da već tijekom srednjoškolskih i fakultetskih dana zakorači u područje inovacijskog i startup ekosustava.

Osvrnuvši se na snažne europske ekosustave u healthtechu, Stipančić je naveo primjere kao što su područje Amsterdam Delta s 12 sveučilišta i 85 bolnica te Švicarske s 248 registriranih biotech startupa.

'Iz tih primjera zaključujemo da je za razvoj ekosustava bitno imati fokus na sektor – hrvatski ekosustav je i dalje 'agnostički' i tek je počela sektorska specijalizacija – te stvarati uvjete koji će privući vrhunske talente iz cijelog svijeta. Bitno je i omogućiti izvore financiranja radi iznadprosječnih ulaganja koja su nužna zbog rigoroznih regulatornih uvjeta i testiranja koja prate istraživanja. Zahvaljujući politici ulaganja u inovacije koju provodi EU, inicijative za razvoj ekosustava u Hrvatskoj mogu dobiti podršku. Ali to je samo prva iskra, jer za pravi razvoj potrebno je uključiti veliki nacionalni zdravstveni sustav i privatni sektor', ističe Stipančić.

Posljednjih godina, kaže, startup ekosustav ubrzano se razvija, što se očituje u porastu scaleupa koji primaju investicije iz cijelog svijeta, broju startupa koji djeluju i količini programa namijenjenih za njih u raznim dijelovima Hrvatske.

'Mislim da se kroz agencijski rad akumuliralo dosta znanja, iskustva, poznavanja tržišta i digitalnih proizvoda, što se sad postepeno komercijalizira. Dobar nastavka ovog trenda upravo su digitalne agencije koje izlaze iz agencijskog rada i počinju raditi vlastite proizvode u formi venture buildera (organizacija koja je ujedno investitor i suosnivač u startupu). Mislim da je to vrlo učinkovit način da se iskoriste resursi i za neko vrijeme stvori veći broj novih startupa', kaže Stipančić.

Pritom dodaje da se aktualna kriza još ne osjeti u Hrvatskoj niti je pandemija značajnije negativno utjecala na naš ekosustav.

'U ekosustavima kao što je Silicijska dolina, o kojima često čitamo, startupi su znatno osjetljiviji na krize. Njihov tijek novca je pod većim opterećenjem zbog visokih troškova, nedostatka prihoda i agresivnog planiranja ulaganja u rast zbog očekivanja investitora. Poremećaji na tržištu kapitala direktno utječu na fondove rizičnog kapitala, što otežava prikupljanje investicija za takve timove koji imaju kratak runway (vrijeme u kojem startup može funkcionirati prije nego što ostanete bez novca) prije kriznog razdoblja. Kako europski investitori generalno traže 'zrelije' investicijske prilike i pristup investicijama u regiji ionako nije jednostavan, dosta startupa bootstrappa planira mnogo opreznije, što ih onda spašava u ovakvim situacijama. Mislim da su startupi iz Hrvatske, koji prežive početke i stasaju do nivoa globalne konkurentnosti, iznimno kvalitetni u svom znanju te kvaliteti rada i organizacije', ističe Stipančić.

Formule za uspjeh nema, jer razvoj inovacija i startupa bio je i ostat će rizičan. No Stipančić kaže da razlikuje tržišni rizik (je li potrebno?) i tehnički rizik (je li moguće?).

'Tržišni rizik moguće je umanjiti pomoću metodologija testiranja, posebice u ranoj fazi, kao što to činimo pomoću razvoja korisnika slijedeći principe lean startupa. Upravo su to pristupi koji obilježavaju sve inovacijske programe agencije Lean Startup Hrvatska. Najbolje je rano i iskreno suočavanje s korisnicima i tržištem, koliko god bolno i neugodno to bilo. Bitno je ne juriti za idejama, nego za dobrim problemima koji trebaju rješenje. Tada se puno jednostavnije suočiti s realnošću tržišta i odbaciti niz ideja koje ne funkcioniraju kao rješenja problema sve dok se ne potvrdi ona prva', naglašava naš sugovornik.

Misija njegove inovacijske agencije Lean Startup Hrvatska stvaranje je novih vrijednosti snagom inovacija. Kaže da su jedinstveni po tome što pružaju usluge izrade i provedbe inovacijskih programa, inovacijskih događanja i savjetovanja u području razvoja ekosustava.

Prvi specijalizirani predakceleratorski program za zdravstvene startupe u regiji

'Inovacijske programe predinkubacije, inkubacije i akceleracije provodimo za organizacije različitih profila, kao što su institucije lokalnih i regionalnih samouprava, korporacije, sveučilišta ili nevladine udruge. Tijekom djelovanja organizirali smo preko 50 različitih inovacijskih projekata, a možemo reći da je samo u ovoj godini kroz naše radionice prošlo više od 500 osoba u pet zemalja. U radu s odraslima, studentima i učenicima mogli smo svjedočiti tome koliko je područje inovacija nepoznato za većinu, a istovremeno puno prilika za stvaranje novih vrijednosti', kaže Stipančić, upoznajući nas s programom podrške startupima u zdravstvenoj industriji Get Started in Health Innovation, a pokrenuli su ga u partnerstvu sa Sveučilištem u Zagrebu, nastavno na višegodišnju suradnju u razvoju zdravstvenog ekosustava.

'Cilj nam je bio pružiti specijaliziranu podršku u obliku znanja, umrežavanja, mentorstva i pomoći u pristupu financiranju za startupe i pojedince koji žele razviti zdravstvenu inovaciju. U proteklim godinama suradnjom s EIT Health Hubom Hrvatska uočili smo koliki je interes za inovacije u zdravstvu, ali i koliko je otežana njihova realizacija zbog niza prepreka i zahtjeva kompleksne industrije. Uz podršku EIT Healtha, u 2022. godini pokrenuli smo prvi specijalizirani predakceleratorski program za zdravstvene startupe u regiji i u njega primili prvih 13 timova', otkriva Stipančić.

Kako je za startupe tipično to da stvaraju nova tržišta i resegmentiraju postojeća, ponekad spajaju nespojivo i inovacija pojedinih sektora nema granica, ističe naš sugovornik.

'Širi sektor oko zdravstva nazivamo life sciences ili bioznanost. Inovacije u bioznanosti dijelimo na Biopharmu (razvoj i proizvodnja lijekova); Medtech (medicinska tehnološka oprema, uređaji i alati) i Digital Health (proizvodi i usluge temeljeni na podacima i softveru, kao što su telemedicina, mZdravlje, zdravstvena analitika i digitalni zdravstveni sustavi). Sva ta područja u nekom obliku utječu na zdravlje ili liječenje. Rekao bih da je posljednjih desetljeća bilo aktivnosti u ovom sektoru i mislim da postoji vrlo snažna tradicija kako u razvoju bioznanstvenog, tako i tehnološkog dijela zdravstvenih inovacija.

S obzirom na to da je domena Digital Health najbliža korisnicima, na nju je u posljednje vrijeme najviše usmjerena pozornost javnosti. Popularna B2C rješenja najčešće dolaze s mnogo većih tržišta kao što je SAD, ali čak i u tom sektoru moglo bi se istaknuti nekoliko uspješnica iz našeg startup ekosustava, razmjerno njegovoj veličini. Fokus na sektor bioznanosti svakako je povećan tijekom pandemije i kolapsa koji je nastao, ali mislim da je to samo dodatni hype za područje koje je ionako iznimno perspektivno za inovacije i unapređenja', navodi Stipančić.

Trenutno Lean Startup Hrvatska vodi nekoliko projekata kojima je fokus na healthtech, green tech i agrifood, tri područja za koja smatraju da ih je bitno razvijati, u kojima se treba i može napraviti pozitivna promjena te u njima planiraju nastaviti svoje djelovanje u narednim godinama.

'Želimo pojačati pozitivan utjecaj brojem inovacijskih programa izvan velikih urbanih sredina u Hrvatskoj i regiji te time inovacije učiniti dostupnima svima, bez obzira na lokaciju, dob i područje interesa. Razvijamo i naprednije metode validacije u ranoj fazi poslovne prilike za nove modele rada u venture building programima', zaključuje Stipančić.