Aluminij koji iz Mostara stiže u Hrvatsku znači život za niz ovdašnjih tvrtki. Najveća je TLM Tvornica valjanih proizvoda, koja ima 250 milijuna eura prihoda, od čega 90 posto u izvozu. Ugroženo je oko 5.000 radnih mjesta u Hrvatskoj pa Vlada kani odmah intervenirati, piše Poslovni.hr.

Aluminij generira gubitke koji ne mogu biti pokriveni temeljnim kapitalom pa je prošloga četvrtka Uprava sazvala sjednicu Nadzornoga odbora na kojoj će predložiti zastoj proizvodnje jer rad u sadašnjim uvjetima, tvrde, više nije moguć. Pritišću ih, s jedne strane, povijesno niska cijena aluminija, koja se formira na globalnoj razini na London Metal Exchangeu, te s druge strane visoka cijena električne energije, ali i neriješeno vlasničko stanje te time uzrokovan nedostatak novca za ulaganja.

Godinama traju vlasnički prijepori o paketu od 44 posto vlasništva malih dioničara i 44 posto Federacije BiH, no jedno je sigurno: Hrvatska ima 12 posto Aluminija.

Zbog toga će Milanovićeva vlada učiniti sve da se u razgovorima s BiH dođe do rješenja kako bi Aluminij opstao. Problem tehnološki povezanih tvrtki iz Hrvatske i one mostarske nije bez razloga eskalirao uoči samog ulaska Hrvatske u EU. Od 1. srpnja mijenja se režim te HEP više neće moći prodavati Aluminiju struju po povlaštenoj cijeni.

Beneficije bi trebale otići u povijest, mišljenje je hrvatske antimonopolske agencije. 'HEP isporučuje struju Mostaru po cijeni od 49 centi koju je odredila HERA, no nakon ulaska Hrvatske u EU morao bi po tržišnoj cijeni, koja trenutačno iznosi 54 centa. Hrvatska i BiH, koji slijedom svojih vlasničkih prava u Aluminiju imaju kvalificiranu većinu od 56 posto, mogu spriječiti njegovu propast koja bi imala izuzetno negativne posljedice i u BiH i u Hrvatskoj', tvrde u TLM-u, dodajući da isti interes imaju i drugi koji rade s Mostarom: Glencore International, Feal, Pressal, Luka Ploče, HŽ, autoprijevoznici...