U srijedu ujutro na Općem sudu Europske unije u Luksemburgu počela je rasprava povodom tužbe koju je podigao Google protiv Europske komisije (EK) zbog kazne od 2,42 milijarde eura kojom je Komisija prije tri godine kaznila američku kompaniju zbog narušavanja tržišne ravnoteže. Rasprava bi trebala trajati do kraja tjedna, a odluka suda imat će dalekosežne posljedice za digitalno tržište u Europskoj uniji.

Google, koji je u međuvremenu postao jedna od kompanija pod matičnom tvrtkom Alphabet, 2008. godine na vrhu stranica s rezultatima internetskog pretraživanja počeo je prikazivati niz sličica s raznim proizvodima i njihovim cijenama. Klik na sliku proizvoda preusmjerio bi korisnike na Google Shopping, uslugu koja je davala mogućnost da se usporede razni ponuđači pojedinog proizvoda.

Algoritam koji je u tom trenutku koristio Google favorizirao je njegovu uslugu i degradirao slične konkurentske servise, a prema tvrdnjama EK, to se događalo u razdoblju u kojem je, kao i danas, imao vodeću ulogu u pretraživanju interneta te je time imao i posebnu odgovornost da ne potkopava konkurenciju u povezanim uslugama.

U tom razdoblju na tržištu se nalazilo nekoliko aktivnih tvrtki koje su pružale slične usluge usporedbe cijena proizvoda kod različitih dobavljača. Primjerice, takvu tvrtku pod imenom Kelkoo četiri godine prije za 475 milijuna eura kupio je tada još veliki Yahoo, za Shopping.com, tvrtku koja je isto pružala uslugu usporedbe cijena proizvoda, eBay je 2005. platio 634 milijuna dolara, a Microsoft je za tvrtku Ciao 2008. platio 486 milijuna dolara. Cijene po kojima su veliki Googleovi konkurenti kupovali tvrtke koje su pružale uslugu sličnu onoj vlastitoj koju je promovirao Google govore da se radilo o kompanijama za koje se očekivalo da će u budućnosti donositi znatne prihode. No danas su praktički bezvrijedne.

EK je zbog zloupotrebe dominantne pozicije koju je imao u usluzi pretraživanja interneta kaznila Google s 2,42 milijarde eura. U tome je veliku ulogu odigrala tadašnja povjerenica EK za tržište Margrethe Vestager, poznata po tome što se tijekom svog mandata nije susprezala ući u borbu s velikim tehnološkim kompanijama koje danas dominiraju na digitalnom tržištu. Bivša danska ministrica, koja u novom sazivu Komisije ima funkciju potpredsjednice zadužene za digitalnu Europu, Vestager je krajem prošle godine izjavila da bi 'bila i oštrija' da je onda znala ono što zna danas, kad su je upitali što bi napravila u slučaju Googlea da se može vratiti u prošlost.

Nakon prve kazne iz 2017. Vestager je godinu kasnije kaznila Google s novih 4,34 milijarde eura u slučaju vezanom uz operativni sustav Android za mobitele, a prošle godine s još 1,49 milijardi zbog ugovora na koje je prisiljavao partnere ako su željeli koristiti njegovu uslugu pretrage na vlastitim stranicama. Ukupno u sva tri slučaja Google je kažnjen s 8,2 milijarde eura.

Rasprava koja je počela u srijedu važna je jer će ukazati na smjer u kojem bi mogao budućim odlukama ići Europski sud. Odluči li sud u korist EK, to bi Vestager moglo dati temelje za još čvršći stav, ne samo prema Googleu i njegovim uslugama, već i prema sličnim potezima drugih tehnoloških giganata poput Facebooka ili Applea. Također, presuda u korist Komisije dala bi šansu Googleovim konkurentima da od te kompanije zatraže odštetu zbog propuštenih prihoda.

S druge strane, odluka u korist Googlea predstavljala bi značajan udarac za Vestager te bi u tom slučaju svoju novu poziciju mogla iskoristiti za uvođenje novih zakona, a manje za izravnu borbu protiv narušavanja ravnoteže na digitalnom tržištu. Potkraj prošle godine Vestager je krenula u novu borbu protiv Googlea i Facebooka zbog njihove prakse prikupljanja podataka o korisnicima.

Google će se braniti tvrdnjama da je svojim potezima samo poboljšavao iskustvo za korisnike i da je pad drugih konkurenata u poretku bio nenamjerna posljedica promjene u njihovom algoritmu. Nagađa se i da će Googleovi odvjetnici pokušati napasti Komisiju zbog načina prikupljanja dokaza, umjesto da se posvete meritumu slučaja. Google tvrdi da Komisija temelji svoje dokaze na pomno odabranim primjerima tvrtki čiji je promet potonuo, ignorirajući one kojima se to nije dogodilo.

Potvrdi li luksemburški sud pak kaznu Komisije, to bi moglo otvoriti vrata novim kaznama za Google, ali i novim sličnim istragama. Vestager je 2017. naredila Googleu da prilagodi uslugu kako bi konkurenti imali iste šanse kao i sam Google sa svojom uslugom, no Vestager je u studenom izjavila da konkurencija i dalje ne osjeća pozitivne posljedice te promjene. Ako mjere koje odredi Komisija, ili koje bi možda mogao narediti sam sud, ne dovedu do veće pravednosti na digitalnom tržištu, Vestager bi kao potpredsjednica Komisije mogla inicirati zakone koji bi internetskim divovima branili da favoriziraju svoje usluge.

Konačna presuda pokazat će smjer u kojem suci gledaju na želju Vestager da uvede reda u načine na koje internetske kompanije šire svoje poslovanje na one poslovne sektore koji se prebacuju u digitalni svijet. Slučaj sa servisima koji omogućuju usporedbu cijena različitih proizvoda samo je jedan iz dugog niza primjedbi i pritužbi, poput onih iz kompanija koje se bave rezervacijama smještaja u hotelima, prodajom avionskih karata, ili izdavača novina, kojima je širenje tehnoloških divova u njihov sektor otežalo opstanak.