Istaknuo je to na konferenciji Zagrebačke burze i fondovske industrije u Rovinju guverner Hrvatske narodne banke (HNB), Boris Vujčić, rekavši kako su ljudi iz HNB-a spremni svjedočiti pred istražnim povjerenstvom za Agrokor i kako će to 'biti posebno zanimljivo ako svjedočenja budu javna'.

Na početku svojeg govora podsjetio je da je centralna banka digla prognoze rasta BDP-a za ovu i iduću godinu zbog jačeg rasta osobne potrošnje i boljih rezultata u turizmu.

'I ta jača stopa rasta još je uvijek nedovoljna za dostizanje zemalja u srednjoj i istočnoj Europi. One omogućavaju zadržavanje sadašnje pozicije, ali ne njeno poboljšavanje', rekao je Vujčić.

Istaknuo je da je u prvoj polovici ove godine došlo do znatno povoljnijih standarda plasmana kredita koji su nakon dugo vremena značajnije porasli. U strukturi tih kredita, glavni razlog rasta su nenamjenski krediti građanima. Na strani poduzeća krediti su porasli zbog potražnje turističkog sektora, dok se sektori trgovine i građevine i dalje razdužuju.

'Kada se gleda ukupan bankovni sustav, dobri trendovi smanjenja loših kredita su usporeni zbog Agrokora. Popravljanje tog portfelja će se nastaviti jer ono nije samo posljedica prodaje loših kredita, već i oporavka pojedinih poduzeća. Banke su pod pritiskom kreditnog rizika, međutim pokrivenost se bitno poboljšala, tako da je bankovni sustav vrlo stabilan', komentirao je Vujčić.

Što se dobiti banaka tiče, ona je nešto manja zbog 'materijalizacije rizika', drugim riječima problema u Agrokoru. 'Ako pogledamo povrat na kapital, on je varirao zbog konverzije švicarca, ali prosječan povrat ostaje prilično nizak u zadnjih pet godina i očekujemo da se situacija ove godine neće bitno poboljšati', rekao je guverner.

Znatan dio loših kredita u domaćim bankama je prodan i to uglavnom lani. U prvoj polovici ove godine prodano je oko pet milijardi loših kredita, koji više nisu u bilancama bankama, ali ostaju u sustavu, što u fokus dovodi kvalitetu pravosuđa: jasnoću postupaka i donošenje odluka u razumnom roku.

'Hrvatska je među zemljama koje izdvajaju relativno visok postotak BDP-a za sudstvo, ali većina tog novca ode na plaće. Kvaliteta postupaka nije sjajna. Ne stojimo jako dobro po pitanju naplate tražbina, koje u prosjeku traje tri godine. Na začelju smo EU-a. Na sto stanovnika imamo jedan od najviših brojeva postupaka. U trgovačkom pravu udio proračuna za kontinuirano obrazovanje sudaca iznosi samo 0,3 posto. Otkad smo u EU, imamo manje od 20 posto sudaca koji se obrazuju za razumijevanje prava EU-a i drugih zemalja članica', rekao je.

Zaključno, Vujčić je rekao da je percepcija poduzetnika o neovisnosti pravosuđa vrlo slaba, zbog čega je njegova reforma vrlo važna, a o njoj se govori vrlo malo.

Petar Pierre Matek, predsjednik Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA), osvrnuo se svoj šestogodišnji mandat koji se, kako kaže, bliži kraju.

Rekao je kako je Hanfa uspješno prevladala golemi regulatorni val koji je nastao ulaskom u Europsku uniju te kako je danas najveća prijetnja za građane i izazov za regulatora ponuda špekulativnih financijskih proizvoda.

'Ključna tema je upravljanje mirovinskim fondovima, kojom se u ovoj državi treba baviti. Njihova imovina je lani porasla za deset milijardi kuna, oni ulaze u fazu zrelosti. Polovica od deset milijardi je rezultat prinosa, a druga novih uplata. Treba se svim snagama truditi da se investicijski proces u mirovinskim fondovima digne na što višu razinu', rekao je.

'Konferencija se bavi izazovima, poput fintech kompanija, crowdfundinga i kriptovaluta. S aspekta regulatora, mogu reći da se regulativa EU-a tek sada pomalo hvata u koštac s tim izazovima. Budućnost su mladi, a jedno od strateških usmjerenja Hanfe u budućnosti će biti financijska pismenost mladih', zaključio je Matek.

Iako se neslužbeno govori da Matek od Sabora neće dobiti pozitivno mišljenje o svom radu zbog krize u Agrokoru i uloge Hanfe u njemu, on se u svojem govori nije doticao tog pitanja. Međutim na novinarska pitanja rekao je kako se ne osjeća odgovornim za situaciju u Agrokoru i da će vrlo rado odgovarati na pitanja saborskog istražnog povjerenstva ako ga pozovu.

Isto je novinarima ponovio i Vujčić, rekavši da su ljudi iz HNB-a spremni svjedočiti pred povjerenstvom.

'HNB je sjajno odradio posao, smanjili smo izloženost banaka Agrokoru. Ako bude trebalo, pojavit ćemo se pred istražnim povjerenstvom, što će biti posebno zanimljivo, pogotovo ako svjedočenje bude javno. Bit će još zanimljivije ako mi ukinu supervizorsku tajnu', rekao je Vujčić.