U Europi se na godinu baci oko 180 kg hrane po stanovniku - u Hrvatskoj 90 kilograma. Stručnjaci upozoravaju da je naše tržište puno proizvoda bez zaštite i kriterija kvalitete. Dugogodišnja kriza tjera nas da kupujemo jeftinije proizvode, kvaliteta nam nerijetko nije bitna. Stoga ne iznenađuje što sve češće kupujemo u outletima s hranom
'Ideja je došla kada smo vidjeli koliko se hrane baca u Hrvatskoj, preko 400 tisuća tona hrane. Palo nam je na pamet da bi mogli to, prije nego što se baci, otkupljivati viškove od tvornica', kaže Mario Žamboki, vlasnik outlet trgovine za Potrošački kod HRT-a.
Prodaje se hrana koja je proizvodni višak te ona kojoj uskoro istječe rok trajanja. Niske cijene privukle su mnoge kupce, a među njima je i gospođa Amalia Bičanić, umirovljena sanitarna inspektorica: 'Imaju cijene koje su vrlo idealne i roba je dobra, a ima stvari koje nisu baš super dobre bez obzira što je to s kraćim rokom trajanja', kaže.
Cijeli radni vijek provela je kao sanitarna inspektorica i, kaže, nagledala se svega. Proizvodima u ovoj trgovini je zadovoljna: 'Za današnje vrijeme, recimo čak ja koja nisam baš socijalno ugrožena, tu sam doma, pa ne mogu odoljeti da nešto ne kupim, bombone po jednu kunu recimo smo kupovali'.
Iako su cijene niže i do 90 posto, nekim je građanima to i dalje preskupo. Kako bi i oni imali pun tanjur, u pomoć im priskaču socijalne samoposluge. A one pak muku muče kako napuniti police.
'Doniranje hrane treba postati jedna opće priznata norma u društvu, svi se s tim na neki način moraju početi hvaliti, znači to treba biti način ponašanja, svi moramo raditi na promociji toga, da svi doniramo, da se svi uključimo u pomoć najpotrebitijima', smatra Zoran Radan, Sektor za poljoprivredu HGK.
Prije dvije godine donesen je pravilnik o ukidanju PDV-a na doniranu hranu. Očekivalo se da će to napuniti police socijalnih samoposluga - ali to se nije dogodilo.
Procjenjuje se da svaka peta osoba u Hrvatskoj ne može podmiriti osnovne životne troškove. Njihov broj, na žalost, raste iz dana u dan!