Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) u srijedu je predstavila novinarima svoju strategiju za razdoblje od ove do 2024. godine. Prva je to strategija koju je HBOR-u financirala Europska unija, razvijena je uz pomoć konzultanata PwC-a, a sam dokument počiva na pet stupova: Vlasničkom kapitalu, izvozu, regionalnom razvoju, konkurentnosti i zelenoj ekonomiji
Temelj za izradu strategije bila je analiza postojećeg stanja u ovoj državnoj razvojnoj banci, a sam dokument definira je kao 'pokretača inovativnosti i održivog rasta gospodarstva'.
'Ostvarenje strateških ciljeva temeljeno je na HBOR-ovom fleksibilnom i održivom poslovanju, s proaktivnim tržišnim pristupom. Strategija će omogućiti HBOR-u da brže i učinkovitije reagira na zahtjeve gospodarstva Hrvatske, promjene na financijskom tržištu i u makroekonomskom okruženju, pružajući adekvatne proizvode i usluge gospodarstva', istaknula je uvodno Tamara Perko, predsjednica HBOR-a.
vezane vijesti
Pojasnila je da je HBOR lani smanjio broj kreditnih programa s 25 na devet kako bi se počistila 'zbrka' koja je vladala u poslovnim procesima, pri čemu su smanjene i kamatne stope za poduzetnike.
Konkretnije, strategija ima pet stupova, od čega je prvi equity, tj. razvoj tržišta vlasničkog i kvazivlasničkog kapitala, po čemu debelo zaostajemo za ostatkom EU-a, gdje mali i srednji poduzetnici puno lakše ulaze u suvlasničke odnose i dopuštaju razvoj poduzeća. Na tržištu godišnje nedostaje oko 120 milijuna eura za startupe i male poduzetnike, što će se premostiti razvojem novih equity fondova.
Drugi stup je poticanje regionalnog razvoja jer u cijeloj Hrvatskoj samo Grad Zagreb ima veći BDP po stanovniku u odnosu na prosjek EU-a, dok gotovo sve ostale regije bitno zaostaju. Za unapređenje bit će presudni suradnja s jedinicama lokalne samouprave, poticanje poduzetništva na slabije razvijenim područjima i demografski razvoj.
HBOR se planira upustiti u studentsko kreditiranje, čime bi se mladima olakšao pristup domaćim i stranim sveučilištima, ali pod uvjetom da se obvežu ostati u Hrvatskoj. Kako će točno natjerati mlade obrazovane ljude da ostanu u zemlji, još nije potpuno jasno jer se projekt tek razvija. Jedna je od ideja i da se HBOR upusti u poticanu stanogradnju kako bi se mladima poslije završetka studija moglo ponuditi i stambeno zbrinjavanje.
Treći stup je poticanje internacionalizacije hrvatskog gospodarstva i na tom stupu počivaju sve postojeće mjere HBOR-a, ali i novi proizvodi koji će se tek razviti i pomoći našim poduzećima da nastupe izvan Hrvatske.
Zadnja dva stupa su poticanje konkurentnosti s naglaskom na digitalizaciju te zelena ekonomija. Digitalizacija je najpotrebnija Hrvatskoj, smatraju u HBOR-u, jer nam je industrija na stupnju razvijenosti iz sredine 20. stoljeća. Zadnji stup, zelena ekonomija, oslanja se na obnovljive izvore energije, energetsku učinkovitost transporta i zgradarstva te na zaštitu okoliša.
HBOR je lani odobrio tri posto više kredita nego godinu ranije, a podržali su više od 2400 projekata s iznosom većim od sedam milijardi kuna (u što spadaju krediti i garancije). Što se samih kredita tiče, oni su odobreni u iznosu od 5,8 milijardi kuna, od čega su krediti namijenjeni investicijama činili 88 posto svih odobrenja.
