Tome u prilog idu i dva ugovora koja je HBOR potpisao ovoga tjedna - s Razvojnom bankom Vijeća Europe (CEB) ugovor o kreditiranju u iznosu od 50 milijuna eura namijenjen financiranju malog i srednjeg poduzetništva te ugovor s njemačkom razvojnom bankom KfW u iznosu od 15 milijuna eura za financiranje projekata vodoopskrbe i odvodnje. Krediti su, kazao je Kovačev, odobreni uz iste uvjete kao i u prethodnim razdobljima.

Izvijestio je i kako su jučer završeni pregovori s Europskom investicijskom bankom (EIB) o 200 milijuna eura kredita za 2009., i to za investiranje u malo i srednje poduzetništvo 150 milijuna eura, a za veliko gospodarstvo 50 milijuna eura. U okviru ovih 150 milijuna eura, pojasnio je, mogu se koristiti sredstva za programe zaštite okoliša i energetske učinkovitosti.

Ugovor bi trebao biti potpisan sredinom ožujka iduće godine, a Kovačev je kazao kako su od EIB-a tražili dodatnih 50 milijuna eura za što su dobili i suglasnost Ministarstva financija, no ne zna hoće li im biti odobreno, odnosno odluka se očekuje početkom godine. Kredite je HBOR tražio jer sredstva nije mogao osigurati plasmanom euroobveznica.

Kovačev je kazao kako će kreditna aktivnost HBOR-a u 2009. biti 30 posto manja, jer računaju da će u uvjetima globalne krize biti manje zahtjeva za kreditima.

U jedanaest mjeseci ove godine HBOR je odobrio 1.064 kredita u ukupnom iznosu od 5,86 milijardi kuna, a čak 59 posto tih sredstava ili 3,5 milijarde kuna odobreno je za potrebe izvoza. Za najtraženiji program HBOR-a Priprema izvoza odobreno je oko 2,9 milijardi kuna, što je 51 posto više nego u 2007. U jedanaest mjeseci ove godine u dijelu kratkoročnog osiguranja osiguran je izvozni promet u visini 1,8 milijardi kuna, što je za 29 posto više nego u istom razdoblju lani.

Najveći broj kredita HBOR je u jedanaest mjeseci ove godine odobrio malom i srednjem poduzetništvu (MSP) pa je tako po svim programima HBOR-a za MSP odobreno 880 kredita (26 posto više) u iznosu od 2,9 milijardi kuna (porast od 28 posto). Kreditna aktivnost HBOR-a, kako je istaknuto, tijekom ove godine omogućila je i otvaranje više od 3,5 tisuća novih radnih mjesta.

Na upit ima li kašnjenja kod vraćanja kredita rekao je da podaci na kraju rujna pokazuju da su ukupna kašnjenja iznosila 1,8 posto svih ukupnih plasmana od čega se 54 posto odnosi na kašnjenja od dva dana. Realna kašnjenja iznose 0,8 posto svih ukupnih plasmana prema gospodarstvu.