Na konstataciju da ga neki hrvatski političari žele vidjeti iza rešetaka, Hernadi odgovara da 'takvi ljudi ne sjede na čelu velike kompanije'. Svjestan je, kaže, da je Hrvatska sada u jeku izborne kampanje. Ina je, domeće, u posljednje dvije godine prošla kroz mnoge značajne promjene, u kojima su mnogi pali. Tako interpretira i događaje u posljednjih nekoliko tjedana. 'Ipak, to nije najveća avantura kroz koju sam prošao otkada sam u MOL-u', kaže.

Hernadi kaže kako je MOL bio redovito žrtvom napada u prošlosti, primjerice pri reorganizaciji Slovnafta, no ovo (hrvatski mediji, op. a.) je prvi slučaj da se MOL-ova djelatnost kriminalizira. Riječ je, kaže Hernadi, o ozbiljnim optužbama koje pogađaju i kompaniju i njega osobno.

Kaže kako je u hrvatskim medijima MOL konstantno napadan još od 2002. godine, od početka Inine privatizacije. U posljednje dvije godine napadi su se intenzivirali zbog, kako smatra, činjenice da je MOL 2009. godine dobio upravljačke ovlasti nad Inom, nakon čega je u toj naftnoj kompaniji započet proces racionalizacije troškova poslovanja. Realizacijom projekta Optina 2, započetim krajem 2009. godine, Ina je do prvog tromjesečja 2011. smanjila troškove za 740 milijuna kuna zbog čega su neki osjetili žrtvu na svojim leđima 'i sada pokušavaju vratiti vrijeme unatrag, ali neće im uspjeti', poručuje Hernadi.

Upitan zna li tko su ti koji ga napadaju u medijima, Hernadi odgovara kako su to najčešće neimenovani izvori, ukazujući na razliku između mađarskog i hrvatskog tiska, u kojem prevladavaju tračevi nad činjenicama.

Početkom srpnja Mađarska je zaprimila zahtjev hrvatskog Državnog odvjetništva za ispitivanje predsjednika Uprave MOL-a. Iz Zagreba je tada došao zahtjev za 'međunarodnu pravnu pomoć', što znači da je Mladen Bajić od mađarskih kolega zatražio da odrade stvari poput uzimanja iskaza od Hernadija, a možda i premetačine. Hernadi kaže kako ne zna što se nalazilo u Bajićevom pismu mađarskim kolegama, no misli da su ga Mađari odbacili.

Upitan osjeća li potporu mađarske vlade, Hernadi odgovara kako je 'u ovom slučaju potpuno nevažan njegov odnos s mađarskom vladom'. Napominje kako se mađarska vlada nema pravo miješati u posao hrvatskih pravosudnih organa. Dodaje ipak kako osjeća potporu ne samo mađarske, nego i hrvatske Vlade, kada su u pitanju pozicija i ciljevi MOL-a na europskom energetskom tržištu. Bez obzira na medijske napise, hrvatska Vlada i dalje će ostati u partnerskom odnosu s MOL-om, kaže Hernadi.

Pomirljivo prema hrvatskoj Vladi

Objašnjava kako konflikta između hrvatske Vlade i MOL-a nema te kako hrvatska Vlada ne želi promijeniti način na koji su upravljačka prava uređena u ugovoru potpisanom 2009. godine, nego samo vidjeti kakve informacije taj ugovor sadrži. Inače ima 'sjajno mišljenje' o odnosu hrvatske Vlade i MOL-a. 'Što je jači menadžment MOL-a, jača je i Ina, a što je jača Ina, jača je i Hrvatska', poručuje.

Na napomenu kako je hrvatska Vlada uspostavila komisiju koja treba revidirati ugovor, Hernadi odgovara da je to kriva interpretacija novinara koji svoje tekstove baziraju na različitim glasinama. U ugovoru, kaže on, stoji kako svake dvije godine treba revidirati koliko su oni koji su ga potpisali zadovoljni ispunjenim stavkama. Ovakvi medijski napadi, kaže Hernadi, ne mogu naštetiti MOL-u. Dodaje kako su Inini menadžeri i zaposlenici zadovoljni načinom njezina poslovanja - napominje da je nakon nekoliko godina gubitaka kompanija prošle godine postala profitabilna te da je hrvatskoj državi, koja u Ini ima 44,84 posto dionica Ine, isplaćena dividenda.

Poručuje kako MOL kao najveći pojedinačni dioničar Ine zajedno s hrvatskom Vladom može spasiti naftnu kompaniju. Napominje da mora isplatiti dioničare MOL-a te da kompanija ne može njegov novac trošiti neodgovorno. Upitan je li moguće da se spor između Ine i MOL-a riješi, Hernadi odgovara: 'Sve je moguće. No nije tu kraj priče, novo poglavlje počinje.'