"Kretanja u siječnju upućuju da bi uvođenje eura i u Hrvatskoj moglo imati razmjerno blagi utjecaj na ukupnu inflaciju, što je na tragu iskustva drugih zemalja", kaže se u HNB-ovom priopćenju.

Dodaje se da je, jednako tako, na tragu iskustva drugih zemalja podatak da je povećanje cijena nakon uvođenja eura vjerojatno najviše izraženo u uslugama.

Za konačnu ocjenu rasta cijena nakon uvođenja eura potrebno je pričekati detaljne podatke za siječanj i nekoliko idućih mjeseci, kažu u središnjoj banci.

Eurostat i Državni zavod za statistiku su, nakon ulaska Hrvatske u europodručje, danas prvi put objavili brzu procjenu inflacije u Hrvatskoj. Prema tim podacima, u siječnju ove u odnosu na siječanj 2022. godine cijene su više u prosjeku za 12,7 posto, a u odnosu na prosinac u prosjeku su ostale iste.

Na mjesečnoj razini, tj. u odnosu na prosinac prošle godine, hrana, piće i duhan skuplji su za 1,3 posto, usluge za 1,1 posto, dok se za industrijske neprehrambene proizvode bez energije procjenjuje pad za 2,1 posto, a energiju za jedan posto.

U HNB-u kažu da je blago usporavanje inflacije u siječnju na tragu njihovih očekivanja utemeljenih na smanjenju cijena naftnih derivata i ocjenama usporavanja godišnjeg rasta cijena hrane. 

"Usporavanju inflacije pridonijelo je i pojeftinjenje sirovina na svjetskom tržištu vidljivo od sredine prošle godine, kao i postupno otklanjanje preostalih uskih grla u opskrbnim lancima. S druge strane, još nisu vidljivi znatniji učinci slabljenja gospodarske aktivnosti", kažu u HNB-u.

Imajući u vidu naznake popuštanja inflacijskih pritisaka na globalnoj razini, kao i statističke elemente u smislu povoljnog učinka baznog razdoblja, u nastavku 2023. očekuju daljnje postupno usporavanje godišnje stope inflacije, iako će ona još neko vrijeme ostati povišena.

"Međutim, ne smije se zanemariti da su rizici da buduća ostvarenja inflacije budu viša od projiciranih i dalje znatni", kažu u središnjoj banci.