Od 103 proizvoda i usluga, čije cijene prati Državni zavod za statistiku, u posljednjih godinu dana čak 93 ih je poskupjelo dok je samo deset proizvoda i usluga pojeftinilo.

'Za sada, uz stalno promatranje geopolitičkih utjecaja, možemo prognozirati daljnju stabilizaciju cijena osnovnih poljoprivrednih proizvoda. Cijene žitarica, uljarica, mesa i mlijeka ostat će stabilne. Zalihe su dosta visoke, potrošnja globalno dosta smanjena uslijed poremećaja u Kini, pa u tim segmentima ne bi trebalo biti većih cjenovnih udara', objašnjava Zvjezdana Blažić, konzultantica za prehrambenu industriju.

Kaže da možemo očekivati značajno manji rast cijena voća i povrća nego prošle godine, što će ovisiti o klimatskim prilikama, kako u Hrvatskoj, tako i u područjima iz kojih uvozimo, poput Španjolske, Italije i Poljske.

'Prerađeni prehrambeni proizvodi su i dalje izloženi vrlo jakim pritiscima, naročito rastu plaća u industriji. Pitanje je i hoće li biti daljnjeg ograničenja cijena energenata za industriju. S obzirom na takva kretanja, možemo očekivati rast cijena hrane, ali po značajno nižim stopama nego što je bilo prošle godine', ističe ova konzultantica, objašnjavajući da rast potrošačkih cijena vidljivo usporava dok cijene hrane i bezalkoholnih pića usporavaju nešto blažom dinamikom.

'No iz mjeseca u mjesec rast cijena hrane sve je niži', sažima.

Objašnjava da je rast cijena nastupio prije dvije godine uslijed mnogobrojnih šokova u kratkom vremenskom razdoblju, od pojave covida i neviđenih zatvaranja do poremećaja lanaca nabave, rata u Ukrajini, energetske neizvjesnosti uslijed zapadnih sankcija Rusiji, kao i snažnih klimatskih poremećaja.

'Burzovne robe i cijene poljoprivrednih sirovina ovise o globalnim makroekonomskim kretanjima. Na njih utječu i mnogobrojni geopolitički utjecaji, poput ratova, klimatskih ekstrema kojima svjedočimo, ali i špekulacije na burzama u iščekivanju značajnih događaja kao što su izbori u SAD-u', kaže.

Dodaje da na cijene voća i povrća te mesa veći utjecaj imaju kretanja na regionalnom i domaćem tržištu. Opisuje da za vrijeme pojačane turističke potrošnje rastu i cijene. No na njih utječu i visina poreznog opterećenja, trgovačke marže te ponuda i potražnja.

'Unatoč velikim globalnim poremećajima, cijene hrane padaju, pa su bile manje za čak 11 posto', odgovara Blažić.

Napominje da su u Hrvatskoj tržne cijene junetine na godišnjoj razini bile manje za 3,9 posto, svinjskih polovica za 0,5 posto, piletine za 1,2 posto, a sireva za 15,5 posto. Najveći pad cijene bilježe žitarice. Cijena kukuruza u studenom u Hrvatskoj na godišnjoj razini bila je manja za 50 posto, pšenice za 42 posto, a sojinog zrna za 35 posto.

Istovremeno najveći rast na hrvatskom tržištu na godišnjoj razini bilježe voće i povrće, kako kaže, za oko 14 posto, a prerađeni poljoprivredni proizvodi rasli su između šest i 12 posto.

'Možemo očekivati daljnje usporavanje inflacijskih pritisaka. Potrošnja će slabiti početkom godine, a i turistička sezona sigurno neće doprinijeti snažnijem rastu potrošnje zbog recesije na glavnim tržištima, kao i održavanja konkurentnosti naše turističke ponude', poručuje Blažić.