Kako je rekao Horvat uoči početka sjednice Vlade u Hvaru, plan restrukturiranja Uljanika u izmijenjenoj formi i odgovori na pitanja koja je postavila Europska komisija stigli su u Ministarstvo gospodarstva i Ministarstvo financija 22. listopada.

'Mi smo započeli s analizom. Pri kraju smo, imamo opet neke upite koje ćemo slati prema Upravi da bi izbjegli onu neformalnu komunikaciju, pa da nam se opet pojavi situacija da Komisija ima određene nepoznanice', rekao je Horvat odgovarajući na upit novinara.

Pri plan restrukturiranja još je u srpnju poslan na odobrenje u EK, a Komisija je na taj plan reagirala sa 75 primjedbi. Od Uprave Uljanika Ministarstvo gospodarstva tada je zatražilo da svoj prijedlog restrukturiranja uskladi sa zahtjevima Komisije.

'Dvije ključne stvari koje u ovom trenutku ni nama ni Komisiji nisu kristalno jasne su: koje je to društvo u poteškoćama i da li je to Uljanik d.d. ili je to brodogradilište Uljanik? I druga stvar – doprinos države od 50 posto ostaje u novom programu 50 posto, s time da apsolutni iznos doprinosa države se nije promijenio već je samo dignut doprinos strateškog partnera, ali bez jasno navedenih izvora', izjavio je Horvat.

Na upit koji bi iznos strateški partner trebao dati, Horvat je ponovio da se iznos koji bi trebala dati država nije promijenio u odnosu na prvi plan restrukturiranja, već da je podignut iznos koji bi trebao dati strateški partner, no nije naveo o kojoj se brojci radi.

'Dakle, govorimo o istoj brojci kao i kod prvog programa restrukturiranja. Dakle, iznos se promijenio nije. Dignut je samo doprinos strateškog partnera i samog društva koje je u poteškoćama, s time da mi u ovom trenutku ne vidimo jasni izvor sredstava iz kojih bi i strateški partner i samo društvo namirilo i pratilo financiranje samoga restrukturiranja', napomenuo je.

Odgovarajući na upit, rekao je da će plan restrukturiranja ponovno biti poslan u Bruxelles onog trenutka kada se pojasni sve ono oko čega bi Ministarstvo, kao i Komisija mogli postaviti pitanja, a na taj način bi se izbjegao gubitak od gotovo mjesec dana (u komunikaciji s Komisijom).

Istaknuo je i da se u protekla dva tjedna, dnevno vode razgovori s potencijalnim partnerima za Uljanik.

'Mi smo s Fincantierijem i s još dva zainteresirana gospodarska subjekta razgovarali. Očekujemo od njih jasna pisma namjere. Prvo pismo namjere od Fincantieria je stiglo i na njemu se radi, jer nismo zadovoljni s onakvim planom kakvim želi Fincantieri ući samo, isključivo u 3.maj. Ali, bude li korekcije, i budu li iz Fincantierija pristali na upute, odnosno naše zahtjeve, nismo daleko od dogovora', poručio je Horvat.

Kako danas piše Poslovni dnevnik, po novom programu restrukturiranja Uljanik Brodogradilišta, koji je napravila njegova Uprava i dostavila ministarstvima financija i gospodarstva, trošak restrukturiranja povećao bi se na 5,27 milijardi kuna, s iznosa od 4,38 milijardi kuna sadržanog u prethodnom planu. Pritom bi 2,63 milijarde osigurao sam Uljanik, a ostatak država.

Uprava to povećanje troška restrukturiranja u novom planu objašnjava dodatnim promjenama, navodno nužnim za provođenje kompenzacijskih mjera i uklanjanja brodogradnje s Arsenala. Radi se o preseljenju proizvodnih kapaciteta s otoka Arsenala, a što bi se prikazalo kao vlastiti doprinos Uljanika restrukturiranju u vrijednosti od 113 milijuna kuna, piše Poslovni dnevnik.

Uljanik bi se prema novom planu restrukturiranja pobrinuo i za preuzimanje i prijeboj dugovanja po osnovi pozajmica ostvarenih unutar Uljanikove grupacije. U vlastiti doprinos, planira dalje Uprava Uljanika, trebala bi ući i diverzifikacija poslovanja, dok bi za pripremu terena za marine i ostale nekretninske poslove Uljanik trebao osigurati 225 milijuna kuna.

Od Vlade iz Uljanika očekuju odluku o produljenju koncesije za zemljište na Arsenalu za dodatnih 40 godina, kao i u pomoć u dobivanju dozvola za aktivnosti iz segmenta ugostiteljstva i proizvodnje na površini većoj od 300 tisuća četvornih metara.

Nova verzija programa predviđa da se s trenutnih 3957 broj radnika smanji na 2322. Procjena Uprave je i da bi u prosjeku za otpremnine 1635 onih koji će napustiti tvrtku bilo potrebno 115 tisuća kuna, dakle ukupno 188 milijuna kuna. No, taj iznos, kako navodi Uprava, neće biti osiguran kroz ovaj program kroz vlastiti doprinos, nego će se potruditi ishoditi ga iz europskih socijalnih fondova.

Uprava priznaje da trenutno nema obrtnog kapitala, pa predlaže da država u prvih 20 mjeseci od početka restrukturiranja podmetne leđa vezano i uz troškove operativnog poslovanja. Funkcioniranje Uljanika u u prvih pola godine država bi trebala poduprt s proračunskih 581 milijun kuna kako bi se osigurao obrtni kapital te sa još 863 milijuna kuna za za pokrivanje operativnih troškova dovršetka gradnji u prvih 11 mjeseci.

Nadalje, do polovine 2019. iz proračuna bi se, prema planovima Uprave, trebalo potrošiti i dodatnih 89 milijuna čime bi se platilo dugove dobavljačima i kooperantima. Naručene brodove brodogradilište, ako im se odobri plan restrukturiranja, u Uljaniku planiraju dovršiti do kolovoza 2020., a tek nakon isporuke postojećih narudžbi naručivali bi se novi brodovi.

Nakon restrukturiranja, plan je da Uljanik Brodogradilište, prema optimističnom scenariju, prihode prvenstveno ostvaruje iz brodograđevne djelatnosti, i to 2,7 milijardi kuna godišnje, a iz pomorskog poslovanja 60 milijuna kuna, kao i EBITDA-u u brodogradnji od 130 milijuna kuna, a iz poslovanja marina 12 milijuna kuna, piše Poslovni dnevnik.