'Vlasnik je rekao da će kapitalni zahtjev Hrvatske narodne banke (HNB) do 30. lipnja, do kada je HPB-u dan rok, biti ispunjen, a iz kojeg će dijela država uplatiti 550 milijuna kuna ne ovisi o banci. Vjerujem da je namjera države da to ispuni iskrena', rekao je Vuić na predstavljanju rezultata poslovanja HPB-a u prvom kvartalu ove godine.

Traju još i razgovori oko toga kako će na povećanje kapitala HPB-a od strane države gledati u Bruxellesu, odnosno dokazivanje hrvatske strane da se to ne bi trebalo smatrati državnom pomoći banci, već investicijom kakva bi se smatrala i od strane bilo kojeg drugog, privatnog ulagatelja, koji novac ulaže da bi na toj investiciji zaradio, istaknuo je Vuić.

Upitan postoji li 'plan B', odnosno mogućnost da temeljni kapital banke poveća privatni kapital, Vuić je kazao da 'postoje neki razgovori', ali da je za pripremu takvog scenarija potrebno puno više vremena nego što je ostalo za ispunjenje zahtjeva regulatora. Također, istaknuo je, privatnim bi se kapitalom trebao financirati rast i razvoj banke, a ne pokrivati regulatorni minimum.

Temeljni kapital HPB-a trenutno iznosi 966,6 milijuna kuna, a stopa adekvatnosti HPB-ovog kapitala pala je, zbog zahtjeva za dodatnim rezervacijama od strane središnje banke, ispod regulatornog minimuma od osam posto, odnosno iznosi 6,65 posto. HNB je od banke zatražio da do kraja lipnja uveća stopu adekvatnosti iznad osam posto, čemu treba dodati i četiri posto minimalnih zaštitnih slojeva za očuvanje kapitala i strukturni sistemski rizik te dva posto supervizorskog zaštitnog sloja kapitala, dakle na ukupno 14 posto.

Kako bi se to ispunilo, glavnoj skupštini HPB-a, zakazanoj za 8. lipnja, predlaže se odluka o povećanju temeljnog kapitala pretvaranjem potraživanja s osnova izvršenih uplata te prava iz obveznica banke u dopunski kapital banke izdavanjem novih dionica, čime bi se kapital HPB-a povećao za 802 milijuna na 1,76 milijardi kuna.

Nove bi dionice upisali Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško pretvaranjem potraživanja od 52 milijuna kuna, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka konverzijom potraživanja od 200 milijuna kuna, te država uplatom 550 milijuna kuna, navodi se u pozivu za skupštinu objavljenom u srijedu.

Uz to, skupština bi trebala podržati i odluku o pokriću gotovo 635,4 milijuna kuna gubitka iz 2014., i to na način da se 201 milijun kuna pokrije iz zadržane dobiti prethodnih godina, 10,6 milijuna iz zakonskih rezervi, 228 milijuna kuna iz kapitalne dobiti od emisije, dok bi se preostalih 195,6 milijuna kuna nepokrivenog gubitka pokrilo iz buduće dobiti.

Nakon visokog gubitka u prošloj godini, HPB je prvi kvartal ove godine završio s gotovo dvostruko višom neto dobiti nego u isto vrijeme lani - porasla je za 83 posto, na 42,3 milijuna kuna. Operativna je dobit istodobno rasla za 6,3 posto, na 74,7 milijuna kuna.

Prvi su kvartal obilježili i pozitivni pokazatelji u sektoru stanovništva, odnosno rast depozita za 1,4 posto te kredita za 1,8 posto, uz rast stambenih kredita za 2,5 posto, što iz HPB-a tumače njihovom orijentiranošću na kunske kredite, koji čime 80 posto kredita stanovništvu. Sektor gospodarstva pak stagnira, odnosno i u laganom je padu, što iz HPB-a pojašnjavaju ograničenjima koja im je postavila središnja banka

Viši se troškovi poslovanja u prvom tromjesečju tumače, pak, započetim procesom restrukturiranja, čiji se pozitivni učinci očekuju u ostatku ove, ali i idućim godinama.