Riječ je ili o švercu ili o prekograničnom šopingu. Najviše cigareta dolazi iz Bosne i Hercegovine i Srbije. Građani Slavonskog Broda skoro pola ukupno prodanih cigareta kupili su u Bosni i Hercegovini, švercanim cigaretama najmanje su skloni u Rijeci gdje je na crno tržištu prodano samo 4,3 posto ukupnog prometa.

Ministarstvo financija propustilo je radi toga naplatiti 400 milijuna kuna trošarina. Ne može se naplatiti sve, ali postoje države, poput Mađarske koje su taj udio uspjele spustiti na svega pet posto.

Cigarete će u idućim godinama poskupljivati zbog regulative Europske unije koja nalaže da se trošarine povećaju sa sadašnjih 50 eura po 1.000 cigareta na 90 eura do 2018.godine.

Najveći šok u skoku cijene Hrvati će doživjeti do 2014. kada se trošarine povećavaju na 77 eura pa je izvjestan rast cijene od minimalno 20 posto. Rast cijene će potaknuti trgovinu u sivoj zoni, a stručnjaci predviđaju da će udio cigareta na koje nisu plaćene trošarine u proračun povećati na 20 posto. To znači da bi u tom slučaju državna kasa ostala bez minimalno 900 milijuna kuna. Mnoge su države prošle sličan put.

Rumunjska je ulazak u Europsku uniju platila procvatom šverca iz okolnih zemalja. Više od trećine cigareta kupovano je u švercu i proizvođači su bili prisiljeni gasiti tvornice, ali carina je doskočila švercerima pa je uvela red na tržište. Sada imaju 'samo' 20 posto cigareta kupljenih izvan legalnog tržišta.

Ministarstvo financija nije najavilo na koji će način podizati trošarine, a bilo bi dobro kad bi se ugledali na Sloveniju koja poskupljenje cigareta radi postupno, dva puta godišnje. Europska unija najveća je meta šverca cigareta i procjene KMPG-a govore da proračuni članica godišnje zbog švercera izgube preko 11 milijardi eura. Lani je na crnom tržištu prodano 65,3 milijarde cigareta, odnosno 10 posto ukupnog prometa.