'Hrvatska je jedna od rijetkih članica Europske unije koja ima iznimno dugu i uspješnu tradiciju proizvodnje lijekova. Vidjeli smo posljednjih godina koliko je doista važna samodostatnost u proizvodnji i opskrbi lijekova. Tu sigurnost moramo jamčiti našim građanima.

S gospodarske strane, farmaceutska proizvodnja važna je za gospodarstvo Hrvatske u cjelini: stvara visoku dodanu vrijednost, zapošljava tisuće ljudi, otvara nova radna mjesta i snažno ulaže u istraživanje i razvoj. Na to se dalje želimo fokusirati jer Hrvatska ima priliku postati centar znanja. Istovremeno je puno otvorenih pitanja na koja moramo odgovoriti kako bismo, među ostalim, potaknuli nastavak stabilne proizvodnje lijekova', poručila je glavna direktorica HUP-a Irena Weber.

Predsjednik HUP-a Mihael Furjan ustvrdio je da je hrvatska farmaceutska industrija ponos Europe. Pritom je istaknuo važnost industrije generičkih lijekova, kao i dostupnih modernih terapija nakon isteka patenata. 'Dok ne dođu oni generički, lijekovi često nisu dostupni svima, a mi dajemo generičke lijekove po pristupačnijim cijenama i omogućavamo održivost sustava. Temelj smo održivosti zdravstvenog sustava u Hrvatskoj, ali i važna karika u EU', rekao je Furjan.

O prvoj farmaceutskoj regulativi u proizvodnji generičkih i sličnih lijekova govorio je Adrian van den Hoven, glavni direktor Medicines for Europe, na početku naglasivši da je Hrvatska vrlo važna za Europu, pogotovo usred brojnih izazova, poput otežanog pristupa lijekovima pacijentima.

'Bili smo prva brana po dolasku covida, bili smo spremni zaštititi Europu, a kad je došlo do rata u Ukrajini, poslali smo više od 1200 kamiona s lijekovima u tu zemlju. Kao što vidimo, rat se širi i opskrba je ponovno ključan izazov zbog novih poremećaja. Farmaceutska legislativa prva je velika reforma od 2004. godine. Moramo najprije riješiti sprječavanje, kao i ublažavanje nestašica lijekova; zar ćemo se dovesti do toga da pacijentu koji boluje od raka kažemo da nemamo lijekova?

Globalni problem je i to da nas više košta da napravimo lijek nego da ga prodamo. EU ima popis kritičnih lijekova za pacijente. Glavni izazovi izgledaju ovako: povlačenje s tržišta – konsolidacija tržišta – rizik nestašice – smanjen pristup pacijentima. Novi modeli cijena za generičke lijekove usmjereni su na rješavanje temeljnih ekonomskih uzroka nestašica i osiguravanje konkurentnog tržišta. Moramo optimizirati praćenje nestašica u EU kroz izvedive i realne zahtjeve za proizvođače', poručio je, među ostalim, Van de Hoven, te istaknuo novi izazov - kriminal, odnosno 'dilere' lijekovima koji zarađuju od nestašice.

Prezentaciju je održala i dr. sc. Ana Gongola, predsjednica HUP-UPL-a te članica Uprave Sandoza. Navela je da hrvatsku farmaceutsku industriju čini 6000 direktno i 18.000 indirektno zaposlenih, od čega je 80 posto visokoobrazovanih. 'Farmaceutska industrija u prihodu donosi 1,5 milijardi eura, što je dva posto BDP-a Hrvatske. Ulažemo u Hrvatsku i širimo se na zapadnu Europu', rekla je predsjednica udruge koja bilježi 15 godina od osnutka. Tvrtke okupljene u HUP-UPL uložile su oko 150 milijuna eura u istraživanje i razvoj novih lijekova s ciljem povećanja njihove dostupnosti građanima.

Prošle godine članice HUP-UPL-a osigurale su 91.000.000 kutija lijekova za hrvatske pacijente. 'Svaki stanovnik Hrvatske je u zadnjih godinu dana u kućnoj ljekarni imao 25 kutija naših lijekova', rekla je Gongola te navela da su hrvatske farmaceutske tvrtke - Pliva-Teva, Belupo i JGL - uložile proteklih godina milijune eura u istraživanje i razvoj te proizvodnju i logistiku. Dostupnost generičkih lijekova ključna je za održivost zdravstvenog sustava, istaknula je i pritom otkrila da je prosječna cijena kutije generičkog lijeka tek 4,4 eura. Prema podacima Medicines for Europe, 67 posto svih izdanih lijekova u EU su generički lijekovi dok to u Hrvatskoj iznosi čak 97 posto.

'U zadnjih pet godina bioslični lijekovi povećali su dostupnost biološke terapije i doprinijeli održivosti zdravstvenog sustava u Hrvatskoj. Imamo i primjere: imunologija – liječimo 120 posto više pacijenata, suportivna terapija – liječimo osam puta više pacijenata nego 2018., bevacizumab – 50 posto više pacijenata, trastuzumab – 50 posto manji trošak. U budućnosti moramo poboljšati sustav javne nabave, ubrzati pristup biosličnim i GX lijekovima, omogućiti poticajno okruženje za investicije, a treba nam i više kvalificiranih radnika, kao i bolji sustav određivanja cijena', zaključila je Gongola.

Održana je i panel rasprava pod nazivom 'Proizvodnja i opskrba lijekovima u Hrvatskoj i Europi danas – što želimo i kako održivo postići taj cilj?', a moderirala ju je Milka Kosanović, direktorica odnosa s članstvom HUP-a. U raspravi su sudjelovali doc.dr.sc. Tomislav Sokol, zastupnik u Europskom parlamentu, Tea Strbad, dr. med., pomoćnica ravnatelja HZZO-a za medicinske poslove, Sanja Matić voditeljica Odsjeka za potrošnju i cijene lijekova - HALMED, Mislav Vučić, izvršni direktor JGL-a, Marko Đerek, član Uprave Belupa, te Jasminko Herceg, predsjednik Uprave Medike.

Tea Strbad rekla je da nema razloga za povećanje cijena ako nema bojazni za opskrbu hrvatskog tržišta, no da su svjesni problema u opskrbi i manjka dobavljača. Tomislav Sokol podsjetio je da postoji direktiva o transparentnosti koja bi trebala odlučivati o cijelom procesu kupovine lijekova i regulirati proceduru njihova stavljanja na tržište.

Sanja Matić rekla je da su politike cijena lijekova u nadležnosti HALMED-a i Ministarstva zdravstva te da primjećuju značajan pomak – dosad su najveću dozvoljenu veleprodajnu cijenu lijeka formirali prema starom pravilniku, a formula je glasila 'računaj cijenu tako da uspoređuješ s drugim zemljama'. No ako cijene drugdje rastu, ovdje ne mogu. HZZO i resorno ministarstvo prepoznali su taj kontrast i odobrili ključnu promjenu klauzule koja u novom pravilniku kaže – ako rastu cijene u drugim zemljama, rastu i kod nas, a ako padaju, padaju i kod nas. Nakon 15 godina 61 posto pakiranja u Hrvatskoj ima povećanje cijene. To je rezultat novog pravilnika koji je odobrilo resorno ministarstvo', navela je Matić.

Marko Đerek se, među ostalim, osvrnuo na problem limitiranog bazena visokoobrazovanog kadra. 'Industrija ide naprijed, cijela naša Podravka grupa i Belupo, koji je važan za lokalno stanovništvo u Koprivnici. No pitanje je tko će time upravljati i raditi. To je nepremostiv izazov koji nas tjera da surađujemo sa znanstvenom i akademskom zajednicom', rekao je Đerek.

Jasminko Herceg otkrio je da bolnice Mediki, koja uskoro slavi 102 godine, duguju oko 480 milijuna eura, a značajan problem su kamatne stope i troškovi energenata te s time i plaćanje dobavljačima. No istaknuo je i da se stavljaju budućoj Vladi RH na raspolaganje te da žele zajednički i partnerski riješiti problem. Herceg je naglasio da farmaceutski biznis nije reguliran i da mu je što prije potrebna regulacija.

Matić je ustvrdila da ima problema s opskrbom lijekovima te da se svakodnevno prijavljuju potencijalni poremećaji u opskrbi.

'Investirati samo za Hrvatsku nema smisla; mi ovdje investiramo u europsko i globalno. Europa se pogubila, imamo 30 godina promašenih politika cijena lijekova, beskonačnu i uzaludnu preveliku reguliranost, zbog čega rastu troškovi. Europa je prije bila 'apoteka svijeta', a sva istraživanja i razvoj otišli su u SAD i Aziju. Krajnje je vrijeme da se vratimo u stvarnost. Nije normalno da Europa patentira više aplikacija nego SAD, a onda svi proizvodi i znanstvenici odu u SAD ili drugdje. Europa je postala nekonkurentna u farmaceutskoj industriji', rekao je Mislav Vučić.

Ustvrdio je i da je Zakon o poticaju ulaganja dobar, no da se svijet mijenja, a tako i ambicije i iznosi koji danas više ne vrijede, zbog čega je potrebno promijeniti spomenuti zakon.