Prema podacima koje u sklopu redovitih informacija o prihodima i rashodima proračuna objavljuje Ministarstvo financija, u prvoj polovini ove godine, odnosno do kraja lipnja, na račun državnog proračuna je iz EU fondova sjelo 10,487 milijardi kuna, što je 1,638 milijardi kuna manje nego lani u istom razdoblju. Prošle godine je u šest mjeseci u toj kategoriji, koja se uglavnom odnosi na dotok novca iz europskih fondova, zabilježeno 12,125 milijuna kuna, dok je ove godine to bilo 10,638 milijardi kuna, odnosno 13,5 posto manje, piše novinarka Novog lista Jagoda Marić koja od Ministarstva financija u gotovo tri tjedna dobila odgovor zašto su prihodi iz EU fondova niži u prvoj polovini ove godine.

Sredinom kolovoza pogled na tablicu bio je još porazniji jer govori da je u šest mjeseci ove godine iz EU fondova stigla samo 7,741 milijarda kuna. Tada su iz Ministarstva financija za Novi list pojasnili da su podaci objavljeni 'u tablici Najznačajnije kategorije prihoda državnog proračuna prema računskom planu do lipnja 2022. preliminarni za travanj, svibanj i lipanj 2022. kako je i naznačeno u samoj tablici'. Istaknuli su da su 'podaci za navedene mjesece u postupku ažuriranja te će ažurni podaci biti dostupni na internetskoj stranici Ministarstva financija u sljedećim danima'. Od tada nisu stigli odgovori Ministarstva financija na pitanja zašto je došlo do smanjenja iznosa, kolike su uplate u srpnju, te je li u ukupan iznos uračunata i prva rata iz nacionalnog plana oporavka i otpornosti od 700 milijuna eura.

U međuvremenu su podaci na internetskoj stranici Ministarstva ažurirani, ukupan iznos EU novca u prvoj polovini porastao je na gotovo 10,5 milijardi kuna, ali je još uvijek značajno manji nego lani. Kako Ministarstvo financija nije dalje odgovaralo, još uvijek je uvijek nejasno je li u ukupni iznos novca koji je u prvih pola godine stigao iz EU fondova uključen i novac iz NPOO-a, što bi značilo da je korištenje ostalih europskih fondova još više podbacilo, jer u usporedivom prvom polugodištu prošle godine tog novca nije bilo.

Rušenje natječaja po nekoliko puta

Na raspolaganju nam je najviše novca dosad, no ako se pristup Hrvatske ne popravi do kraja godine, bit će to prva godina od ulaska u Europskoj uniji u kojoj je iskorišteno manje novca nego u prethodnoj godini. Prošle godine u 12 mjeseci zabilježen je prihod od ukupno 21,36 milijardi kuna, dok je godinu dana ranije bio 17,66 milijardi kuna. U 2019. godini oko 14 milijardi kuna. Prošle godine, u prvom polugodištu, prihod od EU fondova bio jedvije milijarde kuna, ili za petinu veći nego u 2020. godini, za čak 2,3 milijarde kuna, ili za četvrtinu povećan u prvom polugodištu 2020. u odnosu na 2019. godinu.

Stručnjaci za EU fondove upozoravali su da Hrvatska nema administrativne kapacitete, posebice kad su Hrvatskoj putem NPOO-a dodijeljene 6,3 milijarde eura bespovratnog novca. Ukazivalo se na kadrovsku slabost državne administracije da iskoristi taj novac, ali i na brojne prepreke kad su u pitanju i zemljišne knjige, izdavanje dozvola i nesređeni registri. Uz to, kad bi neki EU projekt i dobio novac, krenuli bi problemi u realizaciji jer su se javni natječaji za izbor izvođača znali rušiti po nekoliko puta, piše Novi list.

Zbog sve učestalijih istraga europskog tužiteljstva, dio državne i lokalne administracije povukao je ručnu kad su u pitanju projekti koji se financiraju iz EU fondova. Na sve to u prošloj i ovoj godini došlo je i značajno poskupljenje građevinskog materijala koje usporava provedbu projekata za koje su izvođači već izabrani, ali smanjuje i njihovu volju da se jave na natječaje. Vlada je na to odgovorila donošenjem uredbe po kojoj se ugovori mogu mijenjati na teret izvođača u slučaju da materijal i radovi poskupe više od deset posto. No ni to nije postiglo željeno ubrzanje, na što ukazuje činjenica da je nakon uredbe u rujnu prošle godine, Vlada sredinom lipnja ove godine donijela novu.