Hrvatsko gospodarstvo nije raslo od 2008. godine, a kako će iduće godine biti održani parlamentarni izbori, duboke reforme čine se malo vjerojatnim, piše taj britanski poslovni dnevnik.

Ovoga je tjedna Hrvatska izdala kunske obveznice na domaćem tržištu u vrijednosti od 3,25 milijardi kuna, a zahvaljujući visokoj potražnji, prosječan prinos iznosio je 3,64 posto. To izdanje dio je financijskog plana Hrvatske za 2014.

Vladin je cilj, piše FT, proračunski deficit od 5 posto BDP-a u ovoj godini, no analitičari Erste banke predviđaju 5,8 posto, dok bi iduće godine mogao skliznuti na 5,5 posto.

Javni dug i dalje raste te će, prema prognozama Europske komisije, ove godine probiti granicu od 80 posto BDP-a i krenuti prema 90 posto do 2016. godine. Vlada je, pak, ciljani proračunski deficit od 3 posto BDP-a odgodila do 2017. godine.

Stoga se Vlada nada da će entuzijazam za njezinim obveznicama potrajati, piše FT. Ministar financija Boris Lalovac kazao je da Vlada kani izdati euroobveznice u vrijednosti od najmanje milijardu eura početkom iduće godine, ovisno o tržišnim uvjetima. Sredstva će se djelomično koristiti za pokrivanje 750 milijuna eura duga koji dolazi na naplatu, a djelomično za pokrivanje fiskalnog manjka u 2015. godini, navodi FT.

Bruto izdanje hrvatskih obveznica trenutačno iznosi 28,5 milijardi kuna ili oko 3,7 milijardi eura, od čega će 1,8 milijardi eura na naplatu dospjeti iduće godine, oko 1,05 milijardi eura u kunama i 750 milijuna eura obveznica denominiranih u eurima.

S obzirom na proračunski manjak, analitičar Erste banke Alen Kovač očekuje da će Vladino siječanjsko izdanje obveznica iznositi najmanje 1,25 milijardi eura, kao jedno od možda četiri izdanja obveznica sljedeće godine - dvije u lokalnoj valuti, dvije euroobveznice.

FT piše da se očekuje da će prinosi na hrvatske obveznice iduće godine rasti, s obzirom na lošu gospodarsku situaciju. Analitičari Erste i Hypo Alpe Adria banke očekuju nastavak recesije i u 2015. godini, uz pad gospodarstva od 0,5 posto, navodi FT.

Nastavak razduživanja u privatnom sektoru i povećanje nenaplativih kredita pritisnut će gospodarske izglede, a kako se krajem iduće godine očekuju parlamentarni izbori, to je manje vjerojatno da će se provesti reforme koje investitori traže, piše FT.

Navodi da ni izgledi nakon izbora nisu puno bolji: Vlada bi mogla ostati na vlasti tako da okupi koaliciju lijevih stranaka, a ni oporba nije baš oduševljena reformama, unatoč nekim poslovno usmjerenim članovima u svojim redovima. Hrvatska može biti bogata u usporedbi s većinom svojih susjeda u jugoistočnoj Europi, ali se isplovljavanje iz posljednjih ostataka socijalizma bivše Jugoslavije pokazalo teško.

'Pogoršanja makro temelja pritišće prinose. Hrvatska ima lošiju izvedbu u odnosu na usporedive zemlje u regiji, stoga vidimo prilično ograničen prostor za daljnju značajnu kompresiju kunskih prinosa i očekujemo postupni uzlazni pomak prema kraju 2015', kaže Alen Kovač

Analitičari Hypo banke prognoziraju, pak, prinos od 4,25 do 4,50 posto za najavljeno siječanjsko izdanje euroobveznice.

Hrvatska je zadnji put izašla na međunarodno tržište obveznica u svibnju ove godine. Tada je prikupila 1,25 milijardi eura izdanjem obveznice s rokom dospijeća 2022. godine i prinosom nešto višim od četiri posto.

S obzirom na tržišne uvjete, daljnje izdavanje obveznica na međunarodnom tržištu još uvijek može imati smisla za Hrvatsku, piše FT. Razine deficita i duga očito nisu odvratile investitore od njezinih obveznica. Veći je problem u srednjoročnom razdoblju kada će zemlja dobiti vladu spremnu da provede reforme koje bi mogle donijeti realne prihode i rast zaposlenosti, te preokrene višegodišnji trend pada gospodarstva, zaključuje FT.