Vlada je Program konvergencije prihvatila na sjednici 30. travnja, a riječ je o drugom Programu koji je Hrvatska izradila kao država članica Europske unije. Najkonkretniji je dio o financijskom upravljanju u kojem su objašnjene glavne promjene u proračunskom sustavu neophodne zbog prilagodbi Europskom semestru, no planirane promjene tek bi od 2016. trebale unaprijediti financijsko upravljanje, a posebice planiranje proračuna, upravljanje javnim dugom i kontrolu rashoda, navodi Bajo.

Uz ostalo, Programom je određena obveza izrade strategije upravljanja javnim dugom od 2016. za naredne tri proračunske godine, što Bajo komentira riječima "bolje ikad nego nikad". Značajna će novost biti godišnji izvještaj o provedbi kao sastavni dio izvještaja o izvršenju proračuna, a bilo bi dobro kada bi Vlada u Zakon o proračunu unijela odredbu da Sabor mora raspravljati i odobriti tu strategiju, smatra Bajo.

Među mjerama iz Programa je i ograničenje rasta javnog duga i proračunskog deficita, a Vlada će dinamiku javnog duga urediti novim zakonom o fiskalnoj odgovornosti te umjesto državnog duga utvrditi da dug opće države ne smije preći 60 posto BDP-a, što je u skladu s kriterijima iz Maastrichta, a primjenjivat će se od izrade proračuna za 2017.

Kao država u proceduri prekomjernog proračunskog deficita (EDP), Hrvatska će morati svake godine smanjivati dug opće države za jednu dvadesetinu između postojećeg stanja duga i referentne stope od 60 posto BDP-a, napominje Bajo, objašnjavajući kako se u novi zakon o fiskalnoj odgovornosti, uz pravilo deficita, planira uvesti i pravilo duga usklađeno s Paktom o stabilnosti i rastu.

Ističe i kako ostvareni proračunski deficit od iduće proračunske godine neće smjeti biti veći od deficita koji je u projekcijama utvrdio Sabor, a postrožit će se i kontrola izdavanja državnih jamstava, koja će se moći izdavati samo uz izrađen plan restrukturiranja.

Bajo se osvrće i na poboljšanja pripreme proračuna, napominjući kako će proračunski proces za naredno trogodišnje razdoblje počinjati ranije jer se program konvergencije i nacionalni program reformi trebaju Europskoj komisiji dostaviti do kraja travnja.

Napominje i kako će se ubuduće zakon o fiskalnoj odgovornosti, uz čelnike proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog i lokalnih proračuna (načelnici, gradonačelnici, župani), odnositi i na predsjednike uprava trgovačkih društava u vlasništvu države i lokalnih jedinica, kao i čelnike drugih pravnih osoba kojima je osnivač država te jedna ili više lokalna jedinica, a koji će biti obvezni podnositi izjave o fiskalnoj odgovornosti.

Također, Programom je predviđeno i unaprjeđenje sustava kontrole rashoda kroz jačanje uloge Državnog ureda za reviziju (DUR) izmjenom zakonodavnog okvira kojim će se ojačati kapaciteti DUR-a kroz profesionalnu edukaciju i treninge te razvoj modela sankcioniranja korisnika koji ne postupaju po preporukama.

'Sve navedene i predložene mjere dobar su korak u pravom smjeru i Vlada ih je trebala poduzeti na početku, a ne na kraju mandata. I ova Vlada nastavlja tradiciju prethodnih koje su odgađale provedbe reformi i prenosile odgovornosti za njihovu provedbu na neku drugu, novu, vladu', ocjenjuje Bajo.

Pritom podsjeća da Hrvatska, sudeći po podacima EK iz proljetnih prognoza, neće izići iz EDP-a do kraja 2017., na što ukazuju i razlike u podacima iz proljetne prognoze EK i prognoza Vlade iz Konvergencijskog programa. Usporedba tih dvaju podataka pokazuje da je 'Vlada za 0,6 i 1,8 postotna boda podcijenila visinu deficita, a za 0,7 i 1,9 postotna boda podcijenila visinu bruto duga opće države u 2015. i 2016.', kaže Bajo.

'Pred Hrvatskom je ponovni izazov stručnog ekipiranja djelatnika u sustavu upravljanja javnim financijama zbog većih potreba za korištenjem sofisticiranijih tehnika financijskog upravljanja. Takav tehnički složeniji sustav javnih financija traži da u Vladi djeluju stručni pojedinci i profesionalci. Hrvatska se ponovno vraća potrebi poboljšanja administrativnih kapaciteta koje nam je EK spočitavala u svakom Izvještaju o napretku u procesu pridruživanja EU, a sada nam se kao društvu osvećuje činjenica da smo olako prihvaćali preporuke - ispunjavali ih formalno, a ne sadržajno. Hrvatska nema vremena, niti sebi može priuštiti luksuz da ponovno čeka da čelnici državnih ministarstava tek na kraju mandata od četiri godine shvate suštinu financijskog upravljanja državom', zaključuje Bajo.