'Povećanje manjka konsolidirane opće države sa 2,7 na 4,5 posto BDP-a kreće se u suprotnom smjeru od ostalih zemalja u Europi koje pokušavaju konsolidirati svoje javne financije, jer je cijena kapitala sve veća, a dugogodišnje ranjivosti, koje uključuju visinu javnog duga, prešle su razine održivosti', stoji u komentaru rebalansa proračuna Svjetske banke za Business.hr
Svjetska banka upozorava da je rebalans proračuna za 2010. godinu bio prilika za zaokret u vođenju ekonomske politike i za kreiranje povoljnog investicijskog okruženja te temelj za gospodarski oporavak. No prilika da se smanji potrošnja u ovom rebalansu proračuna nije iskorištena.
Usvajanje Programa gospodarskog oporavka u travnju 2010. godine, koji je podržala i Svjetska banka, izazvalo je pozitivne reakcije tržišta, no sa zadrškom, jer se čekala provedba mjera iz tog programa. U Svjetskoj banci podsjećaju se očekivala reforma u socijalnom sektoru, u subvencijama i javnoj upravi te smanjenje javne potrošnje. Uspoređujući Hrvatsku sa sličnim zemljama, javna potrošnja od oko 47 posto BDP-a i porezno opterećenje od oko 40 posto BDP-a i dalje su na visokoj razini.
'Hrvatska nije jedina zemlja koja ima poteškoća s uravnoteženom međugeneracijskom i međusektorskom (pre)raspodjelom javnih resursa. Visok i rastući javni dug sa značajnim troškom novog zaduženja, koji premašuje nominalni rast BDP-a, trebao je biti uvjerljiv argument za uravnoteženje različitih zahtjeva i pozicija. Sljedeća prilika za vjerodostojan zaokret u vođenju ekonomske politike bit će proračun za 2011.-2013. i nadamo se da će se ta prilika iskoristiti', zaključuju u Svjetskoj banci.
