Hrvatska delegacija predvođena ministrom financija Ivanom Šukerom, imat će jednotjedni roadhow po europskim gradovima. Ulagače će pokušati uvjeriti da Hrvatskoj posude barem 750 milijuna eura. Naime, prvi spominjani iznos tog izdanja je 750 milijuna eura, no i do sad se naglašavalo kako bi on mogao biti premašen, ovisno o prilikama na tržištu. To će biti prvo izdanje hrvatskih euroobveznica nakon 2004. godine, piše Banka magazin

'Interes za euroobveznice ovisit će o tajmingu te o cijeni izdanja, što je za sada, barem u javnosti, nepoznato', rekao je za Banku TV Hrvoje Stojić, voditelj Odjela ekonomskih istraživanja Hypo Alpe-Adria Banke.

'Pri atraktivnom prinosu koji uključuje sve rizike s kojima se hrvatska ekonomija suočava u kratkom odnosno srednjem roku, euroobveznice bi mogao kupiti širi krug investitora', procijenio je Stojić.

Kad bi se uvjeti izdanja utvrđivali danas, prinos do dospijeća na dugoročno zaduženje vjerojatno bi bio ispod 7 posto. To je u skladu s značajnim oporavkom apetita za rizikom i osjetno nižim premijama na rizik na imovinu tržišta u nastajanju tijekom zadnjih nekoliko mjeseci.

Stojić vjeruje sa se u prvom ovogodišnjem izdanju neće ići na maksimalizaciju iznosa, jer je visoki omjer pristiglih ponuda i konačnog izdanja (bidto-cover) bitan za uspješnu realizaciju preostalog zaduživanja, koje će, vjerojatno, uslijediti na jesen.

U razgovoru za Poslovni dnevnik Maruška Vizek sa Ekonomskog instituta istaknula je da je sredinom travnja 'spread' na domaću euroobveznicu iznosio 487 baznih bodova, što znači da naša Vlada dug mora platiti gotovo 5-postotnih bodova više nego Njemačka.

Vizek upozorava kako štrajk u javnim službama ima izuzetno loš 'tajming' te bi mogao negativno utjecati na 'spreadove' i cijenu zaduživanja. 'Prouzroči li štrajk zastoj u zemlji, porast će 'spreadovi' te će država umjesto povišice radnicima morati plaćati još veće kamate na inozemno zaduženje', izjavila je Vizek.