Osnovni režijski troškovi - računi za struju, grijanje, vodu i smeće - za stambeni prostor od 85 kvadrata, skuplji su u Splitu ili Zagrebu nego u Frankfurtu, gradu u kojemu su plaće tri puta veće nego u Hrvatskoj. Prema podacima portala Numbeo, koji prati cijene u 118 država i 355 gradova, Hrvatska je prema skupoći osnovnih režija šesta država u svijetu. Ispred nas su, primjerice, Norveška, Slovenija i Luksemburg, a iza brojne neusporedivo bogatije europske države. Nije čudno stoga što dolazak konkurencije na tržište struje pobuđuje veliko zanimanje javnosti, piše Večernji list

Struja je, međutim, najmanji problem domaćim potrošačima ne samo jer će građani dobiti mogućnost prelaska povoljnijem dobavljaču, nego i zbog toga što su struja ili plin među rijetkim energentima na čiju su potrošnju, pa i cijenu, građani mogli utjecati. Problem su voda i grijanje jer korisnici nemaju uvida u isporuku i stvarnu potrošnju, ali im svakog mjeseca stižu papreni i vrlo često neobjašnjivi računi. U zgradama starijim od desetak godina u računima za vodu ili grijanje ne plaća se stvarna potrošnja u stanu, nego nemar komunalnih služi ili dotrajalost javne infrastrukture. Opskrbu toplinskom energijom, jednako kao i opskrbu vodom, zadržavaju dosadašnji monopolisti, a s njima i mogućnost da naplaćuju što hoće i koliko hoće. Velik dio energije odlazi u zrak ili zemlju, ali gubici se disperziraju na korisnike nerealno visokim cijenama, koje su potpuno neprilične domaćem standardu i primanjima.

Prosječna je plaća u Njemačkoj otprilike 15.000 kuna, u Austriji 13.400, a Hrvatskoj oko 5000 kuna. U plaćama pretekla nas je Češka u kojoj su režije jeftinije. Numbeo navodi da Česi za struju, vodu, plin i smeće plaćaju 1020 kuna, a prosječna im je zarada 5830. Samo su u Mađarskoj režijski troškovi slični kao i u Hrvatskoj, a plaće su za četvrtinu niže nego kod nas. Novi HEP-ovi konkurenti najavljuju niže cijene struje nego što ih ima HEP, no podaci Eurostata iz svibnja ove godine pokazuju da je cijena 100 kWh (kilovatsati) električne energije s uključenim porezima u Hrvatskoj u drugoj polovici 2012. godine bila 13,8 eura ili 104,2 kune, a jeftinije je bilo samo u Bugarskoj, Rumunjskoj i Estoniji. Prosjek EU je 19,7 eura ili 148,7 kuna, a u eurozoni 20,6 eura ili 155,7 kuna. U Sloveniji, odakle HEP-u stiže konkurencija, struja je bila 15,4 eura, a u Njemačkoj 26,8 eura.

Neslavnomo šesto mjesto na spomenutoj ljestvici komentirao je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever

'Tome se podatku ne treba čuditi. Naime, i sindikati i razne udruge već godinama upozoravaju da je Hrvatska veoma skupa zemlja i da zapravo obiteljski prihodi ne uspijevaju pokriti rashode. Kad je riječ o režijama, one su u Hrvatskoj posebno visoke i veliko opterećenje za građane. Osobito od prošle godine zbog drastičnog poskupljenja plina i struje', rekao je Sever za HRT.