Hrvatska se našla među tek šest država članica Europske unije koje bilježe porast u razlici mirovina između muškaraca i žena, s porastom od dva postotna boda razlike u korist muškaraca. Po tome smo ipak znatno bolji od Malte koja bilježi ekstreman porast te razlike, a za koji smo postotak bolji i od prosjeka EU s razlikom u mirovinama od oko 28 posto (prosjek Unije je 29 posto), pokazala je analiza Eurostata za razdoblje od 2010. do 2019. godine
Godine 2019. žene u EU starije od 65 godina primale su mirovinu koja je u prosjeku bila za 29 posto niža od one za muškarce. Ta se razlika u mirovinama među spolovima od 2010. godine smanjivala i sada je gotovo 5 postotnih bodova niža. Iako su žene primale niže mirovine u svim državama članicama EU, dubina tog jaza značajno varira među članicama, piše Poslovni dnevnik.
vezane vijesti
-
![Može li mirovinski sustav preživjeti novi lockdown i čemu se budući umirovljenici mogu nadati iz drugog i trećeg stupa?]()
Može li mirovinski sustav preživjeti novi lockdown i čemu se budući umirovljenici mogu nadati iz drugog i trećeg stupa?
-
![Umirovljenici će moći zadržati svoju i naslijediti mirovinu partnera]()
Umirovljenici će moći zadržati svoju i naslijediti mirovinu partnera
-
![Umirovljenici protiv predloženih izmjena; imaju niz prijedloga: Ovršni propisi presuda su na dosmrtno ropstvo starijim osobama]()
Umirovljenici protiv predloženih izmjena; imaju niz prijedloga: Ovršni propisi presuda su na dosmrtno ropstvo starijim osobama
Najveća razlika zabilježena je u Luksemburgu, gdje su žene starije od 65 godina u 2019. primale čak 44 posto manje mirovine od muškaraca. Luksemburg su slijedile Malta i Nizozemska (obje 40 posto), potom Cipar (39%), Austrija (37%) i Njemačka (36%). S druge strane, najmanja razlika u mirovinama između žena i muškaraca zabilježena je u Estoniji (2%), a slijede Danska (7%), Mađarska (10%), Slovačka (11%) i Češka (13%).
U usporedbi s 2010. godinom, razlika u mirovinama među spolovima smanjena je u većini država članica EU. Najuočljiviji pad zabilježen je u Grčkoj (s 37% u 2010. na 24% u 2019), Danskoj i Sloveniji (obje po 11 postotnih bodova pada) i Bugarskoj (10 postotnih bodova). Suprotno tome, jaz u spolnim mirovinama povećao se u šest država članica EU od 2010. godine. Najznačajniji porast zabilježen je na Malti (s 22% u 2010. na 40% u 2019.), a slijedi Latvija (za 6 postotnih bodova, potom Litva i Slovačka te Hrvatska i Italija, obje s dva postotna boda.
Analiza je također pokazala da je čak jedan od 7 umirovljenika u riziku od siromaštva u EU. U 2019. godini udio umirovljenika starijih od 65 godina kojima prijeti siromaštvo u EU iznosio je 15,1 posto, malo iznad brojke od 14,5 posto koja je zabilježena u 2018. godini. Ujedno umirovljenici su za 14,2 posto u većem riziku od siromaštva u odnosu na radno sposobno stanovništvo.
A dok razlika među spolovima uglavnom pada, stopa rizika od siromaštva za umirovljenike postupno raste od 2014. , kada je iznosila 12,3 posto. Također, u cijeloj EU između 2010. i 2019. godine udio umirovljenica starijih od 65 godina kojima je prijetio rizik od siromaštva bio je za oko 3 do 4 postotna boda veći od stope muških umirovljenika.
U 2019. udio umirovljenika starijih od 65 godina za koje se smatra da su u riziku od siromaštva bio je između 10 posto i 30 posto u većini država članica. Hrvatska je na visokom petom mjestu po stopi siromaštva umirovljenika, s oko 28 posto umirovljenika koji su u riziku od siromaštva. Četiri zemlje sa stopom iznad 30 posto u 2019. godini bile su Latvija (54%), Estonija (51%), Bugarska (36%) i Litva (35%), dok su najniže stope bile u Luksemburgu (7%).
