"Kako bi se u ovim izazovnim trenucima održala likvidnost poduzetnika i održale pristigle investicije, a s obzirom da javni subjekti i naručitelji u Hrvatskoj čine značajan udio ukupne ekonomske aktivnosti, nužno je i u krizi nastaviti s javnim investicijama i nabavom kao jednim od pokretačima gospodarstva", ističe se u priopćenju.

Iz HUP-a su, naime, reagirali na Vladinu odluku o ograničavanju korištenja sredstava predviđenih državnim proračunom i financijskim planovima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna za 2020. godinu, koju je Vlada donijela 2. travnja.

"Investicije su jedina poluga koja može pokrenuti oporavak gospodarstva. Obustavom javnih poziva i nabava značajno oslabljujemo tu polugu što će produljiti krizu i povećati njene negativne efekte. To nam ujedno govori i iskustvo iz prethodne krize kada je dokazano da su mjere štednje na investicijama u većini država članica EU negativno utjecale na brzinu gospodarskog oporavka", ističe predsjednik HUP-ICT Udruge Boris Drilo.

Odlukom Vlade, s druge strane, daje se mogućnost objave javnih poziva i pokretanja novih postupaka javne nabave, ako za nabavu postoji opravdani i obrazloženi razlog. Ta je mogućnost dana ponajprije zbog provedbe projekata sufinanciranih iz fondova Europske unije. No, EU projektima povećava se priljev sredstava u Hrvatsku i - iako su dijelom sufinancirani iz lokalnih ili državnog proračuna - puno je veća korist da se priljevom EU sredstava "popravlja" financijska slika i tih proračuna te osigurava razvoj EU novcem, smatraju u HUP-u.

Upozoravaju, naime, da će, ako se zaustavi prijava EU projekata, jer neće biti moguće dobiti odobrenje za iznos koji sufinancira nacionalna komponenta, nastati dugoročna gospodarska šteta i za korisnike i za dio gospodarstva koji bi bio uključen u njihovu realizaciju.

Stoga je jedan od prijedloga HUP-a i "uvođenje prethodne suglasnost za budžete za sufinanciranje za prijave budućih EU projekata".

Iz HUP-a pritom ističu kako su IT usluge, koje omogućavaju efikasno izvršavanje temeljnih segmenata djelovanja obveznika javne nabave - računovodstveni programi, programi za funkcioniranje komunalnog sustava i izdavanje komunalnih rješenja i kazni, IT sustavi za naplatu parkiranja i kazni za pogrešno parkiranje i sl. - ključne za rad.

"Traženje odobrenja za takve nabave koje se (uglavnom) jednom godišnje obnavljaju, uvelike će zagušiti sustav odobravanja istih, a s druge strane kod jednog dijela obveznika će se navedeno interpretirati kao naputak za odustajanje od korištenja takvih rješenja (što bi pak nanijelo štetu i poduzetništvu i efikasnosti djelovanja javnog sektora, što sigurno nije namjera odluke Vlade)", naglašavaju iz HUP-a.

Podsjećaju, naime, da je Hrvatska u kontekstu ESI fondova potpisivanjem Sporazuma o partnerstvu i usvajanjem Operativnih programa 2014. - 2020. preuzela odgovornost za ispunjenje ciljeva ključnih za daljnji razvoj zemlje, kao i da se usporavanjem i odgodom provedbe operativnih programa i s njima povezanih projekata i postupaka nabave dovodimo u opasnost od neispunjenja preuzetih obaveza prema Europskoj komisiji te ne iskorištavanju alociranih nam sredstava do kraja 2023. godine.

Predlažu da se čelnim ljudima institucija ipak omogući pravo odlučivanja o pokretanju javnih nabava za EU projekte, a ne da se taj posao prebacuje na Ministarstvo financija.

U HUP-u smatraju važnim da se odluka Vlade ne primjenjuje na javne pozive, postupke javne nabave i postupke jednostavnih nabava koje se financiraju iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Vezano za projekte digitalne transformacije i informatizacije javne uprave, ističu kako se ne smiju zaustaviti projekti koji to omogućavaju, već da ih treba odobriti.

"Uslijed situacije izazvane covid-19 pandemijom napravili smo kao društvo kvantni skok u poimanju značaja digitalizacije za što bi nam u normalnim uvjetima trebali mjeseci, a možda i godine. To je kapital koji sada moramo iskoristiti i još više ubrzati pojednostavljenje i digitalizaciju poslovnih procesa kao i uvođenje novih e-usluga. Ovo je najveća i možda jedina prilika koja dolazi iz ove krize i ne smijemo je propustiti", poručuje Boris Drilo.