'Iako su gotovo sve države članice dodatno intervenirale kroz prostor koji im je otvoren, Vlada Republike Hrvatske, unatoč daljnjem poskupljenju energenata i pogoršavanjem stanja u gospodarstvu, nije proširila mjere, no poslovni sektor isto očekuje jer više nije u mogućnosti samostalno iznijeti poskupljenje energenata i predstojeću energetsku, kao i tehnološku (digitalnu) tranziciju, koja im je nadasve potrebna za opstanak u konkurentskom okruženju', priopćeno je iz HUP-a.

Iz HUP-a su pozdravili i podržali Vladin Paket mjera za ublažavanje rasta cijena energenata koji je na snazi od 01. travnja i kojim su zaštićeni energetski najsiromašnije skupine, no već smo pri donošenju izrazili zabrinutost jer su istim isključeni veliki potrošači plina i svi potrošači električne energije, a koja je najznačajniji energent u poslovanju svih poslovnih subjekata.

'Tako smo opetovano apelirali prema Vladi i resornom ministarstvu za hitno djelovanje i promptno proširenje kompenzacijskih mjera kao i pokretanje natječaja prvenstveno za bespovratna sredstva, te posredno za pristup financijskim instrumentima u okviru programa financiranih iz EU sredstava. Nadalje se snažno zalažemo za otklanjanje nedostatka i izazova u prijavi na iste, dakle pojednostavnjenje prijave, kao i prilagodbu uvjeta u provedbi kroz promjenjive i nepredvidive uvjete poslovanja', dodaje se.

Kako bi predložili one mjere koje su od najveće koristi gospodarstvu tijekom svibnja smo među članicama HUP-a proveli su anketu s ciljem analize stanja i prikupljanja preporuka za daljnje prijedloge mjera potrebnih gospodarstvu, a iz koje izdvaju:

• za 80% poduzeća električna energija predstavlja najznačajniji energent u poslovanju i velika se većina (95%) opskrbljuje preko registriranog opskrbljivača električne energije;
• najbrojniji su mali potrošači (do 1 GWh godišnje), dok 1/6 troši iznad 5GWh godišnje;
• za 40% poduzeća cijena električne energije porasla je preko 100%; daljnjih 20 % navodi rast cijene do 300%, a 15% navodi da je cijena porasla i više od 300%
• 72% poduzeća ističe da nije u mogućnosti poskupljenje energenata prenijeti na cijenu krajnjeg proizvoda ili usluge, te da će veći dio tereta snositi samostalno;
• 46% poduzeća uslijed poskupljenja energenata suočeno je s gubitkom tržišta / klijenata te gubitkom konkurentske pozicije na tržištu;
• 30% poduzeća ističe da će odustati od investicija zbog rasta troškova uslijed povećanja cijena energenata.

Zbog utjecaja na pad investicija, izvoza i osobne potrošnje u takvom scenariju ukupni BDP će u 2022. rasti po stopi manjoj za 2,4 postotna u odnosu na trenutne projekcije Vlade, odnosno po stopi od 0,6 posto. Time bismo na kraju 2023. mogli ostvariti i 4 posto manju ukupnu razinu BDP-a u odnosu na trenutna očekivanja (-17 milijardi kuna u stalnim cijenama iz 2015.)

Članovi HUP-a su svoje prijedloge usuglasili, a kao ključne izdavajaju:

• Subvencije na energente:
  • proširenje kriterija prihvatljivih korisnika za segment plina na velika poduzeće i velike potrošače (> 10GWh)
  • uključivanje potrošača električne energije koji imaju enormni rast u odnosu na prošlogodišnju potrošnju
  • subvencije po potrošenom MWh energije za sve (velike) potrošače energije
  • smanjenje / privremena suspenzija (do barem 31.12.2024) reguliranog dijela cijene električne energije
• Poticanje uspostave sustava za korištenje obnovljivih izvora energije i poticanje ulaganja u energetsku učinkovitost uz znatna povećanja u bespovratnim sredstvima namijenjenim za zelenu transformaciju te otvaranje financijskih instrumenta kroz 'capital rebate' kojim je omogućen otpis glavnice za postignute ciljeve javnih politika. Uslijed kašnjenja u objavama natječaja potrebno je otvoriti mogućnost retrogradnog priznavanja troškova iz investicija u energetsku učinkovitost kroz 2022. godinu;
• Beskamatno kreditiranje obrtnih sredstava uz izdavanja državnih jamstava za poslovne subjekte kojima je ugrožen opstanak i za one kojima je povećanje troška energije ugrozilo daljnji tijek poslovanja i za obrtna sredstva;
• Stvaranje pogodnijeg okruženja za provedbu investicija i projekata u obnovljive izvore energije uz što hitnije otklanjanje trenutnih prepreka uz promptno donošenje podzakonskih akata utemeljenih na novom Zakonu o tržištu električne energije, osiguranje mehanizma kojima će se pojednostaviti i ubrzati ulaganja u obnovljive izvore energije (namjena zemljišta, prostorni planovi, izdavanje dozvola, ubrzavanje administrativnih postupaka za energetska odobrenje, studija utjecaja na okoliš), te uvođenje poboljšanja u sustav opskrbe iz obnovljivih izvora energije;
• Uvođenje mjere umanjenja stope poreza na reinvestiranu dobit do 100% (ovisno o iznosu ulaganja) za ulaganja u obnovljive izvore energije i investicije kojima se povećava energetska učinkovitost do razine vlastite neovisnosti (ne u komercijalne svrhe).

'Pozdravljamo najavljena porezna rasterećenja i ističemo da je gospodarstvo nadasve spremno investirati u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore, no potrebno je urediti okvire unutar kojih je isto što promptnije i poticajnije moguće. No, trenutno je od iznimnog značaja pružati kratkoročnu potporu i smanjiti pritisak kojem su poslovni subjekti svakodnevno izloženi, a što je moguće kroz smanjenje izravnih troškova', zaključuje se.