Željeznički sustav u Hrvatskoj može biti dio buduće intermodalne prometne mreže Europske unije, ali za to su potrebna ulaganja u tehnološka, infrastrukturna i organizacijska poboljšanja, zaključeno je na okruglom stolu o mogućnosti razvoja željeznice u Hrvatskoj, kao dijela intermodalnog transporta u svjetlu prometne politike Europske unije
Okrugli stol održan je u sklopu savjetovanja ZIRP (Znanost i razvitak prometa) u Hrvatskoj gospodarskoj komori.
Prema službenoj prometnoj strategiji Europske unije, udio robnog prometa na udaljenostima većim od 300 kilometara na željeznici i unutarnjoj plovidbi 2030. godine treba biti 30 posto, a 2050. godine 50 posto
To otvara priliku i za Hrvatske željeznice koje su trenutno u prijevozu robe na 25 posto količina iz 1988. godine
Međutim, predsjednik Uprave HŽ-a Cargo Ivan Lešković upozorava da ovakav kakav je sad, željeznički sustav u Hrvatskoj teško može biti dorastao tom izazovu. Pritom reda podatke prema kojima HŽ-ove lokomotive koje su dominantno dizelske, troše između 40 i 50 posto više goriva nego kod konkurencije, još je više od 1.800 kilometara pruga neelektrificirano, a HŽ Cargo opterećuje i 2000 radnika viška.
Izlazak u Europu ipak nema alternativu jer je hrvatsko tržište premalo i na njemu je u robnom prometu HŽ Cargo već pokupio gotovo sve što je mogao, kaže Lešković.
Najviše očekuje od transporta robe iz Rijeke i Ploča, dok po njegovom mišljenju luke srednjeg Jadrana nemaju takvu perspektivu
Dodatni poticaj željezničkom robnom prometu kroz Hrvatsku, po njegovom bi mišljenju, morao dati i skori dovršetak tunela ispod Bospora, koji će željezničkom vezom povezati Europu, Malu Aziju i Bliski istok, a to će povećati važnost desetog paneuropskog željezničkog koridora.
