Sindikati ne pristaju na Vladinu ponudu tri postotnog povećanja osnovice plaća smatrajući da plaće u javnim službama sve više zaostaju za onima u privatnom sektoru. Zato traže traže da se u idućoj godini, umjesto predviđenih tri posto, osnovica poveća za minimalno 5,8 posto.

Međutim, teško je zaključiti tko je u pravu jer u pregovorima ni jedna ni druga strana nisu izašli s konkretnom analizom trendova plaća u javnom i privatnom sektoru.

Statistika koja prati prosječne plaće pokazuje da su primanja zaposlenih u javnom sektoru viša nego ona u privatnom, ali se ta razlika u posljednje vrijeme postupno smanjuje.

Zadnja opsežnija analiza koju je prije tri godine napravio Danijel Nestić s Ekonomskog instituta pokazala je da je 2000. prosječna plaća u javnom sektoru bila gotovo 40 posto veća nego u privatnom, ali se ta razlika do 2012. smanjila na oko 25 posto.

Međutim, korigirani izračun koji je obuhvatio i sektorske razlike u radnim mjestima, s obzirom na to da javne službe u prosjeku imaju više radnih mjesta sa srednjom i visokom stručnom spremom, pokazao je razliku od svega pet posto u korist javnih službi.

U posljednjih šest godina prosječna neto plaća u Hrvatskoj porasla je za 13 posto dostigavši 6.264 kune. Prema podacima koje je iznio Matija Kroflin, glavni ekonomist Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja za Jutarnji list, prosječna nominalna bruto plaća u privredi, bez javnih i državnih službi, u prvih osam mjeseci iznosila je 8.128 kuna dok je prosjek u javnim službama bio 9.337 kuna. Dakle, razlika je iznosila 14,9 posto što znači da se dodatno smanjila u odnosu na 2012. godinu.

Međutim, ako promotrimo podatke DZS-a po djelatnostima, ovaj trend nije uočljiv. Unatoč restriktivnoj fiskalnoj politici, plaće u djelatnostima u kojima prevladava javni sektor (zdravstvena zaštita i socijalna skrb te javna uprava i obrana) u proteklih šest godina rasle su brže od državnog prosjeka.

Tako je u kolovozu ove godine prosječna neto plaća u zdravstvu i socijalnoj skrbi dosegnula 7.317 kuna, a u upravi i obrani 7.140 kuna što je 16 posto odnosno 15,2 posto više nego u kolovozu 2012. U istom razdoblju je prosječna plaća na razni svih djelatnosti porasla tek 13 posto.

Doduše, u proteklih godinu dana zabilježen je brži rast plaća u privatnom sektoru. U zdravstvu i socijalnoj skrbi prosječne neto plaće u kolovozu 2018. u odnosu na kolovoz 2017. porasle su 2,7 posto, a u javnoj upravi i obrani za 3,7 posto. U istom razdoblju prosječne plaće u trgovini i prerađivačkoj industriji, djelatnostima koje zapošljavanju najviše radnika, porasle su za 6,3 odnosno 5,4 posto.

U nedostatku pouzdanih pokazatelja sindikati su se uhvatili prognoza pa su zatražili povećanje osnovice za 5,8 posto, kolika je projekcija rasta plaće u RH u idućoj godini. S druge strane, Vlada je ponudila realističnih 3 posto što približno odgovara projiciranom gospodarskom rastu.