Prodajom manjinskih udjela država će se nakon tri godine ponovo vratiti praksi prodaje imovine za pokrivanje deficita u proračunu. Posljednji put na taj način minus se pokrivao prodajom dionica Ine i HT-a građanima i zaposlenima

Takav potez Vlada će, usuđuju se to, makar neslužbeno, procjenjivati i neki njezini članovi, morati povući i sljedeće godine.

'Možda je prodaja manjinskih udjela u ovoj godini dobra prilika da proračun zaradi milijardu kuna ili čak i nešto više, ali ona je uglavnom motivirana željom da se sredi stanje i bolje upravlja državnom imovinom. No sljedeće godine država će morati prodati nešto veliko jer bi bilo opasno samo se zaduživati za pokrivanje deficita kad je vanjski dug gotovo jednak BDP-u', kaže izvor Novog lista iz Vlade.

Na pitanje znači li to prodaju Hrvatske elektroprivrede, Croatia osiguranja ili, primjerice, Hrvatske poštanske banke, sugovornik riječkog dnevnika nije želio konkretno odgovoriti, ali upozorava da Hrvatskoj i nije ostalo baš puno toga za 'velike' privatizacije.

Dodaje i to da takva privatizacija dolazi u obzir samo ako se stanje u Europi stabilizira i ako se oporave europska tržišta jer se transfer ne smije obaviti po niskim cijenama. U protivnom to bi bio pokušaj očajnika pred bankrotom da se na bilo koji način domogne novca i 'preživi sljedeći dan, makar to značilo prodaju najvrjednije imovine ispod cijene'.

Takvu opasnost, piše Novi list, država može izbjeći ako u prvu značajniju privatizaciju od početka krize uključi domaće mirovinske fondove. Oni su, tvrdi Vladin dužnosnik, zainteresirani za ulaganja i u neke manjinske udjele, ali i u HEP, Croatia osiguranje, pa i za dokapitalizaciju Hrvatske poštanske banke.

Otkriva i da su mirovinski fondovi već nekoliko puta mogućnost takvog ulaganja najavili članovima Vlade, pa i samoj premijerki Kosor, ali da s Vladine strane nikada nije bilo konkretnih migova što bi išlo u prodaju.