Odgovara Dina Slunjski, odvjetnica partnerica u Odvjetničkom društvu Kallay & Partneri.

'Svaki startup počinje idejom, naravno onom koja ima potencijal za brz rast i uspjeh. Vjerujem da ste napravili prvi korak, odnosno analizu tržišta i potrebe za vašim proizvodom i uslugom te definirali ciljnu skupinu kojoj su vaš proizvod ili usluga potrebni. To može biti kompleksnije istraživanje tržišta ili jednostavno testiranje kroz razgovor s potencijalnim kupcima i korisnicima vašeg proizvoda.

Točno je da je među najvećim izazovima upravo zaštita ideje jer, nažalost, ne postoji organizirani sustav zaštite ideja, kao što je primjerice zaštita patenta. Na početku razvoja prototipa proizvoda većina ideja nema uvjete za zaštitu intelektualnog vlasništva koja se obavlja pri Hrvatskom zavodu za intelektualno vlasništvo, a vrlo često startup nema ni financijskih mogućnosti za tu vrstu zaštite.

Jedina mogućnost koja vam preostaje kako biste svoju ideju učinili poslovnom tajnom jest ugovor o povjerljivosti koji je općepoznat kao NDA (non-disclosure agreement). Iako su na internetu dostupni primjeri ugovora o povjerljivosti, ne bismo preporučili olako pristupanje pisanju ovog vrlo važnog ugovora.

Svakako uzmite u obzir to da je svaki pojedini slučaj specifičan i kao takvom mu treba pristupiti prilikom sastavljanja ugovora o povjerljivosti.

Tajnost je zaista djelotvoran sustav zaštite i vrlo često se koristi u najvećim svjetskim kompanijama, kao u primjeru recepta Coca-Cole, koji je tajan već više od 100 godina.

Kako bi se uspješno zaštitila poslovna tajna, odnosno ideja, potrebno je pravilno napisati ugovor o povjerljivosti koji ne pruža magičnu zaštitu startupu, ali je temelj za pokretanje parničnog postupka pred Trgovačkim sudom u Zagrebu protiv osobe koja je povrijedila obvezu čuvanja poslovne tajne. U tom postupku teret dokaza je na startupu, a povredu poslovne tajne nije lako dokazati. Stoga je važno što preciznije opisati poslovnu tajnu.

Naime, ako se stavite u poziciju suca, jasno je kako iz općenite formulacije ili one s apstraktnim opisom on ne može utvrditi da je baš tim ugovorom zaštićena ideja koju je zloupotrijebio konkurent. Osim toga, prilikom sastavljanja ugovora o povjerljivosti bitno je imati na umu kako nije svaka informacija poslovna tajna, već samo ona koja nije opće dostupna ili lako dostupna krugu osoba koje se bave određenom djelatnošću, ima tržišnu (komercijalnu) vrijednost jer npr. omogućuje strateški položaj na tržištu i poduzeti su svi razumni koraci kako bi se sačuvala tajnost podataka.

U drugoj fazi slijedi razvoj prototipa proizvoda, kada vam se pružaju dodatne mogućnosti pravne zaštite putem intelektualnog vlasništva. Koje su prednosti i nedostaci pojedine zaštite, to ovisi o poslovnoj strategiji svakog startupa. Netko će odabrati javnu objavu proizvoda putem patentne zaštite u zamjenu za 20 godina isključive upotrebe, dok drugi radije biraju zaštitu proizvoda poslovnom tajnom i drugim oblicima intelektualne zaštite, kao npr. žigom i industrijskim dizajnom.