Svakodnevni život jako je poskupio – cijene rastu sporije, ali i dalje rastu. Novo istraživanje u Njemačkoj pokazalo je da je u vremenima inflacije najdeblji kraj izvukla srednja klasa, a ima i onih društvenih skupina koje su uz brojne pakete pomoći tamošnje vlade čak i profitirale
Institut za makroekonomiju i istraživanje poslovnog ciklusa (IMK) Zaklade Hans Böckler objavio je istraživanje o utjecaju inflacije na kupovnu moć različitih društvenih skupina.
Prema istraživanju, obiteljima sa srednje visokim primanjima posljednjih godina pala je kupovna moć, unatoč nekoliko paketa pomoći savezne vlade te smanjenju porez na dohodak i uvođenju neoporezive naknade za inflaciju, koju su poslodavci mogli isplatiti svojim zaposlenicima.
vezane vijesti
Vladajuća Semafor-koalicija takvim mjerama htjela je kompenzirati posljedice tzv. hladne progresije. Problem je zapravo u tome što rast plaća pojede inflacija, a na tu veću plaću morate platiti i veće poreze – dakle neminovno se smanjuje kupovna moć.
Što je to hladna progresija
'Kad plaće u velikoj mjeri rastu kao posljedica visoke inflacije, radnici mogu plaćati više poreze unatoč tome što kupovna moć njihovih dohodaka nije porasla. U ekonomskoj literaturi taj se fenomen naziva bracket creep, Nijemci pak imaju izraz kalte Progression (hladna progresija), a iako u hrvatskom jeziku, nažalost, još uvijek nemamo sličan efektan izraz, poslužit će i malo dulji: 'skriveni porast poreza, odnosno porezne stope uzrokovan inflacijom', objašnjava ekonomski analitičar Ivica Brkljača u svom blogu na Arhivanalitici.hr.
No prema istraživanju IMK-a, neke skupine podosta su dobro prošle u vremenima inflacije, i to osobe s niskim primanjima, parovi bez djece i obitelji s visokim primanjima.
Dobra je vijest ta da se kupovna moć većine kućanstava ipak nije toliko promijenila.
Srednji sloj na gubitku
Obitelj s dvoje djece, u kojoj oba roditelja rade i koji zajedno imaju godišnji bruto prihod od 58.990 eura godišnje, sad ima kupovnu moć manju za 492 eura. A nisu bolje prošli ni samohrani roditelji s jednim djetetom koji zarađuju 43.693 eura bruto.
Autori istraživanja navode da je to najveći razlog zbog kojeg obitelji sa srednje visokim prihodima nisu imale toliko koristi od smanjenja poreza na dohodak, a dječji doplatak istovremeno baš i nije značajno porastao.
Pored toga, glavni pokretači rasta cijena posljednjih godina bili su hrana i energija, a vrijedi pravilo - što je prihod niži, to su ove dvije stavke važnije. Na ovom polju veće olakšice dobili su oni s nižim prihodima, ali ne i srednji sloj.
Autori istraživanja smatraju da bi pomoć trebala biti izravnija te da bi najbolje rješenje za obitelji bilo povećanje dječjeg doplatka, koji bi se koncem godine trebao povećati za pet eura mjesečno te bi iznosio 255 eura, što znanstvenici iz IMK-a smatraju i dalje nedovoljnim.
