INTERVJU: SINIŠA BOGDANOVIĆ

U kreativnim industrijama radi deset posto Hrvata, a pred sektorom je renesansa: 'Europski novac može donijeti val investicija'

25.03.2023 u 16:42

Bionic
Reading

Kreativne i kulturne industrije (KKI) od 2015. do 2020. bilježile su velik rast da bi uslijed pandemije, kao i mnogi drugi sektori, počele značajno padati. No taj se sektor napokon oporavlja i prolazi kroz svojevrsnu transformaciju, u kojoj će naglasak biti na inovacijama

U vremenu u kojem umjetna inteligencija polako ulazi u sve pore društva, pa tako i u dizajn, u kojem digitalni alati postaju neophodni, nameću se pitanja kako zadržati ljudsku komponentu i pripremiti kreativce za budućnost da bi bili konkurentni, kako poticati znanje i inovacije u Europskoj godini vještina te koliko u Hrvatskoj kreativcima i kulturnjacima na ruku idu inovacije i novi natječaj Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).

O tim i ostalim pitanja razgovarali smo s doc. art. dr. sc. Sinišom Bogdanovićem, članom Hrvatskog grafičkog društva i autorom brojnih znanstvenih radova i stručnih projekata, te voditelja stručnog prijediplomskog i diplomskog studija dizajna na Algebri.

Godinama se govori o tome da će nas umjetna inteligencija zamijeniti na nekim poslovima. Stručnjaci pritom ističu kreativne industrije koje bi u tom trenutku mogle doći do izražaja. Kakva je budućnost sektora kulturnih i kreativnih industrija? Bogdanović kaže da, s obzirom na to da je daljnji razvoj umjetne inteligencije neminovan, postoji, kao što je to i u povijesti bio slučaj, šansa da će neki poslovi biti značajno transformirani i da će izgledati drugačije nego danas.

'No ono što će se pokazati od presudne važnosti upravo je odgovor na izazove novog doba koji će pružiti kreativci među nama. Važnost razumijevanja kreativnog procesa te kritičkog razmišljanja i dalje će imati najveću ulogu u kreiranju bolje budućnosti', kaže Bogdanović.

Ističe negativan utjecaj pandemije na KKI izražen u podsektoru Oglašavanje i tržišno komuniciranje, u kojem se broj zaposlenih smanjio za 16,06 posto u 2021. u odnosu na 2019. godinu.

'Srećom, kako su došla nova, hibridna vremena, sektor se ipak oporavio, broj poduzeća u kreativnim industrijama porastao je u 2020. godini za 136 u odnosu na 2019. godinu te su neke elementarne okolnosti više došle do izražaja i omogućile rast u novim uvjetima.

Primarno sloboda rada na različitim lokacijama i veća fleksibilnost u upravljanju vremenom omogućile su upravo kreativnom sektoru da poveća output ideja. Osobna motivacija i vrijeme provedeno u razvijanju kreativne ideje ostali su u primarnom fokusu', kaže Bogdanović.

  • +8
Siniša Bogdanović Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Značajan utjecaj sektora na gospodarstvo

U sektoru kreativnih industrija je 54.250 zaposlenih, a ako se ubroje sve osobe u kulturnim i kreativnim zanimanjima zaposlene u ostatku gospodarstva, ta se brojka penje na 89.119, što čini 9,8 posto ukupne zaposlenosti. U tome, navodi Bogdanović, najveći doprinos ima upravo podsektor Računalni programi, igre i novi mediji (17,3 posto), a prate ga Izdavaštvo, oglašavanje i tržišno komuniciranje te Glazba i izvedbene umjetnosti i vizualne umjetnosti.

'Dakle govorimo o sektoru koji ima značajan utjecaj na gospodarstvo, a razvojem digitalnih tehnologija i sam sektor prolazi kroz transformaciju, pri čemu su inovacije sastavni dio stvaranja novih proizvoda i usluga', ističe profesor.

Razvoj gejming sektora

Sve popularniji postaje i gejming sektor, a polako i sigurno svjedočimo njegovom procvatu u Hrvatskoj te ga je prepoznao i sam Hrvatski audiovizualni centar (HAVC). Ta je industrija globalno prisutna već dugo vremena, a Bogdanović kaže da je bilo samo pitanje trenutka u kojem će se popularizirati i na ovim prostorima.

'Čini mi se da u Hrvatskoj još uvijek nije ostvaren pun potencijal te industrije, no s vremenom će i taj sektor doživjeti renesansu. Spoznaja da postoji velika potražnja za tim kadrovima te da već sada imamo velik broj konferencija, događanja i sličnih manifestacija pokazuje da smo na dobrom putu.

To je industrija koja u Hrvatskoj bilježi konstantan rast – prihodi su, ako gledamo deset najvećih kompanija u tom sektoru, od 2019. do 2021. godine porasli za više od 40 posto. Osobno mi je to drago vidjeti jer se radi o industriji koja okuplja kreativce, a i u Algebri nudimo im mogućnost profesionalnog usavršavanja diplomskim studijem razvoja računalnih igara, za koji uskoro uvodimo i preddiplomski smjer', navodi profesor.

'Postoji puno prostora za to da kreativna industrija počne biti važan faktor u društvu'

Nedavno nam je jedan mladi dizajner ugrubo opisao kako mnogi 'svisoka' gledaju na tu industriju te da su rijetko svjesni toga da je dizajn zapravo svugdje oko nas; od menija s kojih biramo hranu do novina, slogana, reklama... Praktički u svemu što nas okružuje. Bogdanović nam je na to rekao da je takav pogled na kreativnu industriju gotovo uvijek prisutan jer svi misle da je vrlo jednostavno biti dizajner i kreativac.

'No ono što mainstream populacija zapravo ne razumije jest da je potrebno izrazito puno vremena, truda i motivacije da bi se kreirala prava kreativna ideja. Svakako postoji puno prostora za to da kreativna industrija počne biti važan faktor u društvu, kao što i jest u svim razvijenim europskim zemljama, ali gledamo li već sada udio te industrije u broju zaposlenih i BDP-u, prostora za banalizaciju zasigurno nema', ističe profesor.

Pa kakve onda radnike tražimo u kreativnoj i kulturnoj industriji te gdje se oni mogu educirati? Bogdanović navodi da bi idealni kreativac trebao biti 'visokomotivirana osoba s apstraktnim načinom razmišljanja'.

'Naravno, fundamentalna teorijska podloga o temeljnim načelima dizajna i umjetnosti se podrazumijeva. Nadalje, kreativci moraju biti izrazito radoznali te u početku razvijanja ideje biti temeljiti istraživači. U Algebri ih usmjeravamo u tome da široko razmišljaju, razvijaju svoje talente već za vrijeme studija te da koriste svoj pun potencijal, ali i da razumiju kako funkcionira tržište te da su kada odu od nas spremni za svijet rada', kaže nam profesor.

Novi studij multimedijske produkcije za tehničke smjerove i studente novinarstva

Kako je KKI sektor interdisciplinaran te je potrebno više vremena za ozbiljniji učinak na tržištu, u Algebri postoji BA studij dizajna i 3D oblikovanja te MA studij kreativnog upravljanja. Što to konkretno znači i kako su ti programi primjenjivi u gospodarstvu?

'Budući kreativci imaju priliku u pet godina obrazovanja postati vrhunski stručnjaci u tom području. Naravno, cijelo vrijeme studiranja razni projekti, izvannastavne aktivnosti te prakse omogućavaju studentima da stvore kvalitetan osobni portfolio koji ih čini konkurentnima na tržištu.

Drago mi je što mogu već sada najaviti naš novi studij multimedijske produkcije, a koji će se nastaviti na naše postojeće programe u smjeru većeg fokusa na video i audioprodukciju te grafičku tehnologiju, čime zahvaćamo ne samo studente tehničkih smjerova, nego i novinarstva, kojima je zanimljiva produkcija multimedijskog sadržaja uz kolegije koji stavljaju fokus na kreativno pisanje', najavljuje Bogdanović.

Algebra priprema studente za rad i u game developmentu, studijima animacije i 3D dizajna, odjelima kreativnih agencija, produkcijskim studijima u Hrvatskoj ili u inozemstvu. Studenti dolaze u doticaj sa svijetom poduzetništva, uče kako pokrenuti, voditi, procijeniti i finalizirati najzahtjevnije projekte, i to u najrazličitijim područjima ili industrijama, a čak 96 posto njih zaposli se u roku od tri mjeseca od diplome.

International Creative Design Challenge

Visoko učilište Algebra i Sveučilište Hanze iz nizozemskog Groningena pokrenuli su International Creative Design Challenge, međunarodno natjecanje za kreativne industrije, primarno u području dizajna, na kojemu studenti imaju priliku u kontroliranim uvjetima u pet radnih dana razvijati svoje ideje za subjekta koji se svake godine mijenja.

Ove godine Algebrini studenti, predvođeni mentorima, našim sugovornikom doc. art. dr. sc. Sinišom Bogdanovićem te mr. sc. Marijem Perićem, osvojili su međunarodnu nagradu za dizajn, pobijedivši na natjecanju. Iza tog uspjeha stoji jedan od Algebrinih timova – Seamen– te studenti Roko Babara, Leonarda Brunčić, Fran Petar Domljan, Laura Ljubić i Malduk Vlahović.

'Jedan od prioriteta ovog tipa natjecanja je upoznavanje različitih kultura i ljudi pa studenti imaju višestruke koristi od njega. Kao i u profesionalnoj kreativnoj karijeri, pobjednika čine minimalne razlike i najmanji detalji te vjerujem da su naši studenti ove godine s pravom postali pobjednici natjecanja – još jednom ovim putem čestitam im na tome', ističe Bogdanović.

Zadatak zahvaljujući kojem su ti mladi ljudi zaslužili međunarodno priznanje bio je osmisliti obećavajući, kreativni koncept i razviti kampanju za tri umjetnička djela u središtu grada za nizozemski hub za vizualnu umjetnost Kunstpunt Groningen, a ciljana publika bila je od 18 do 24 godine.

Na natjecanju je sudjelovalo 30 studenata podijeljenih u šest timova, a osim studenata s Visokog učilišta Algebra, sudjelovali su oni sa Sveučilišta primijenjenih znanosti Hanze iz Groningena i Sveučilišta za medije iz Stuttgarta. Dizajnerske i kreativne kvalitete pobjedničkog Algebrina tima žiri je ocijenio najboljima u konkurenciji.

Val pozitivnih investicijskih promjena kroz NPOO

Ministarstvo kulture i medija najavilo je u sklopu NPOO-a poziv 'Transformacija i jačanje konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija', vrijedan 33 milijuna eura, s ciljem jačanja tog sektora. Koliko taj novi NPOO-v natječaj ide na ruku KKI-ju i kakva su očekivanja? U skladu s NPOO-om i krovnim politikama EU-a do 2030. godine, jedan od osnovnih uvjeta za prihvaćanje sufinanciranja projekata u novom natječaju namijenjenom kulturnim i kreativnim industrijama upravo je digitalna komponenta, kojom se Algebrini studiji i vode.

'Smatram da to možemo očekivati i u budućnosti, tj. kada govorimo o dizajnu i kreativi, većina toga bit će digitalna, a to onda podrazumijeva obrazovanje kreativaca u smjeru razvoja vještina koje odgovaraju tim potrebama.

S obzirom na vrijednost samog poziva od čak 33 milijuna eura te činjenicu da je najavljeno da će ići po modalitetu privremenog poziva, a ne tzv. najbržeg prsta (trajnog poziva), vjerujem da će najbolji projekti imati šansu pokrenuti val pozitivnih investicijskih promjena, a time osnažiti i cijeli sektor kreativnih industrija.

Digitalni alati, ali i ljudska komponenta

Danas naslovnice medija kreira umjetna inteligencija, a to je tek jedan od primjera korištenja AI alata u dizajnu. Može li umjetna inteligencija zamijeniti dizajnere? Bogdanović vjeruje da će u budućnosti dizajn dodatno osnažiti te prikazati potencijal kreativnog izražavanja uz pomoć umjetne inteligencije.

'Vjerujem da postoji izvjesna mogućnost da će kreativnost ostati ukorijenjena u društvu kao nezaobilazan čimbenik slobode izražavanja te poticanja na uživanje u jednom od najljepših elemenata koji čine čovjeka – bojama.

Koliko god nas kao djecu uče o bojama, kada ostarimo, kod većine ostaje samo sjećanje na to koliko su one važne za nas. Nadam se da možemo postati osviješteni o tome da s bojama postajemo sretniji. Dizajn budućnosti bit će obilježen digitalnim alatima, ali rekao bih – ljudsku komponentu nikad neće (i ne treba) u potpunosti izgubiti', zaključuje Bogdanović.