JANAF-ov sustav sastoji se od luke Omišalj i 759 kilometara kopnenog naftovoda. Projektiran je i građen od 1974. do 1979. godine, a u Hrvatskoj se nalazi 610 kilometara cijevi.

Veselica je član Uprave JANAF-a od veljače 2020. godine, a karijeru u kompaniji započeo je 2012. u Sektoru komercijalnih poslova.

Prošle godine JANAF je imao povijesne poslovne rezultate, prihod je iznosio 119 milijuna eura. Hoćete li ovu godinu završiti s novim rekordom?

Ostavimo potencijalni rekord u poslovanju za trenutak u kojem se bude predavalo godišnje financijsko izvješće, ali već prema polugodišnjim rezultatima može se naslutiti da će poslovna godina ponovno biti izvrsna. U prvih šest mjeseci 2023. godine ukupni prihod JANAF-a iznosio je gotovo 74 milijuna eura, odnosno 33 posto više nego u istom razdoblju 2022. Najveći dio rasta prihoda ostvaren je iz temeljne djelatnosti transporta i skladištenja naftnih derivata, a oni su rasli za 32 posto u odnosu na prošlu godinu i iznose 72 milijuna eura. To nam govori da je smjer poslovanja JANAF-a dobar.

Zaokret za JANAF započeo je prije 10 godina, kada sam preuzeo funkciju direktora zaduženog za prodaju i s kolegama proaktivnim pristupom partnerima povećao prihode s tadašnjih četristotinjak milijuna kuna sve do prošlogodišnjih 900 milijuna kuna ili 119 milijuna eura, s tendencijom rasta. Samo u prvih šest mjeseci ove godine prihod je bio, preračunato u kune, 557 milijuna, stoga je u ovoj godini opravdano očekivati još veći rast prihoda u odnosu na lani.

Ovo je odličan trenutak i da se spomene to da JANAF trenutno ima ukupno stanje financijskih sredstava na razini 180 milijuna eura, što znači da je aktualna Uprava sa Stjepanom Adanićem kao predsjednikom i sa mnom kao članom povećala financijsku imovinu društva za 130 milijuna eura u odnosu na dan preuzimanja u rujnu 2020. Iako smo kontinuirano ulagali u održavanje, povećavali prava zaposlenika i investirali, u nedvojbeno smo boljem financijskom položaju, što nam otvara vrata novih investicija i razvoja.

Koliki vam dio prihoda donosi skladištenje, a koliki transport?

Od ukupnog prihoda društva, nekih 35 do 40 posto otpada na skladištenje nafte i naftnih derivata, a od ostatka prihoda najveći je dio nastao od transporta nafte. Zanimljivo je i spomenuti da inozemni korisnici zakupljuju čak 66 posto transportnog kapaciteta JANAF-a, a na domaće otpada tek 36 posto kapaciteta.

U svjetlu trenutnih geopolitičkih događanja, koliko je Janaf važan igrač u osiguranju energetske sigurnosti Europe?

Još uvijek traje razdoblje u kojem se energetika nalazi pred značajnim izazovima zbog geopolitičkih zbivanja na krajnjem istoku Europe, a koja su izazvala drastične promjene i prilagodbe u energetskom sektoru u cijelom svijetu.

JANAF je u proteklom razdoblju dobio i stvarnu i službenu potvrdu svoje važnosti te je Vijeće Europske unije, kao najviše tijelo EU-a, potvrdilo strateško značenje JANAF-a kao energetskog čvorišta središnje Europe. U razdoblju koje je obilježeno poremećajima u opskrbi Europske unije energijom, negativnim kretanjima na globalnim financijskim tržištima te inflatornim pritiscima, JANAF je očuvao stabilnost i sigurnost u opskrbi energentima Hrvatske i EU-a. I nadalje smo spremni povezivati naftne kompanije s rafinerijama u okruženju i njihovim krajnjim korisnicima, što potvrđuje i iznimno širok krug naših klijenata i partnera, među kojima su neke od najpoznatijih i najuglednijih naftnih kompanija u regiji i u svijetu. Pregovarao sam prilikom sklapanja ugovora s kompanijama među kojima su MOL, INA, Vitol, Litasco, British Petroleum, Unipetrol, NIS, Trafigura, Petrol, ENI, Glencore…

Zahvalan sam kolegama koji su sa mnom radili na kreiranju novih ključnih poslovnih odluka što su dovele do rasta firme, a to su u prvom redu njegovanje tržišnog pristupa, razvoj partnerskih odnosa, blendiranje sirove nafte, primjena engleskog prava te organizacije energetske konferencije na visokoj razini. Sve su to strateške odluke koje su rezultirale aktualnim uspjehom JANAF-a.

Štoviše, prilagodba JANAF-a novonastalim okolnostima rezultirala je dosad rekordnom godinom u poslovanju, u kojoj su ostvareni najbolji prihodi od osnutka kompanije prije gotovo 50 godina. Da nije riječ samo o utjecaju vanjskih čimbenika, govori i činjenica da su i prije izbijanja rata u Ukrajini ključni pokazatelji JANAF-a, otkako je na dužnost stupila aktualna Uprava, u konstantnom porastu.

Gdje se hrvatski naftovodni sustav nalazi u odnosu na europsku konkurenciju?

Trenutni instalirani transportni kapacitet JANAF-a na razini je 24 milijuna tona godišnje, a uskladištiti možemo 2,1 milijun tona sirove nafte i 242 tisuće kubika naftnih derivata. Na području središnje Europe JANAF je u aktualnim geopolitičkim okolnostima jedini siguran pravac dobave sirove nafte za niz zemalja u široj regiji.

Kad je riječ o potencijalnom povećanju kapaciteta, izvršeni su testovi na cjevovodu ubrizgavanjem polimera koji umanjuju trenje, takozvanih DRA, čime bi se transportni kapacitet mogao povećati za 25 posto. Bitno je naglasiti da bi time potrebe naših partnera iz MOL-a, NIS-a i Slovnafta mogle u cijelosti biti zadovoljene iz JANAF-ova transportnog sustava.

Postoji naftovod koji je donekle usporediv s JANAF-om, a riječ je o TAL-u, koji povezuje luku Trst s rafinerijama u Austriji, Njemačkoj i Češkoj. S TAL-om imamo partnerski odnos, ostvarujemo tehničku suradnju i razmjenjujemo iskustva. Alessio Lilli, generalni direktor TAL-a, bio je ovog proljeća naš gost na zapaženoj JANAF-ovoj godišnjoj energetskoj konferenciji te smo održali sastanke na visokoj razini i u Trstu i na Terminalu Omišalj. To je jedini kontekst u kojem se JANAF potencijalno može uspoređivati s drugim sustavima u Europi, jer TAL, u konačnici, ipak opskrbljuje sirovom naftom različita tržišta od JANAF-ovih.

Očekujete li u nadolazećim godinama rast potražnje za skladištenjem nafte i derivata?

Već u ovom trenutku skladišni kapaciteti JANAF-a su rasprodani te se opravdano ozbiljno razmišlja o proširenju. Na tržištu je niz zainteresiranih kompanija koje već jesu ili žele postati partneri JANAF-a, a naše procjene govore da je ulaganje u nove skladišne kapacitete posve opravdano.

Koliko bi koštala gradnja novih spremnika u Omišlju i o kojim točno kapacitetima govorimo?

Kao kompanija koja je uvrštena u Zagrebačku burzu, moramo voditi računa o tome da u komunikaciji ne iznosimo informacije koje još nisu spremne za javnost. Činjenica je da je opravdano u ovom trenutku najozbiljnije razmatrati izgradnju novih kapaciteta kako bismo u potpunosti zadovoljili potrebe naših partnera. Predložit ćemo Vladi da gradnja novih spremnika u Omišlju bude proglašena strateškim investicijskim projektom, što je potez u kontekstu našeg statusa kao ključnog energetskog čvorišta za Europsku uniju.

Ima li potrebe za gradnjom usporedne cijevi na postojećoj trasi? Kolika bi bila vrijednost te investicije?

U slučaju da našim partnerima u središnjoj Europi ne bi bilo dovoljno ni 14 milijuna tona sirove nafte godišnje, što je kapacitet koji se može ostvariti aplikacijom polimera za smanjenje trenja u cijevima, postoji mogućnost gradnje druge cijevi na dionici između Siska i Gole u Mađarskoj. Riječ je o cijevi dugoj 108 kilometara. Okvirna vrijednost takve investicije bila bi na razini 150 do 200 milijuna eura, uz potrebu praćenja izgradnjom novih skladišnih kapaciteta vrijednih još 120 do 140 milijuna eura. Takav veliki infrastrukturni projekt trebale bi podržati Hrvatska, Mađarska Slovačka i Češka, a upotreba europskih sredstava za financiranje izvedbe bila bi neizbježna, vjerojatno iz programa RePower EU. Međutim u ovom trenutku takav je scenarij manje izgledan.

Cijeli svijet, a posebno Europa, okreće se zelenoj energiji. Ako želi opstati, JANAF će se morati transformirati. Što tvrtka radi po tom pitanju i kakvom je vidite za, recimo, 50 godina?

Era ugljikovodika još nije završila, iako znamo da će potražnja za njima opadati u predstojećem razdoblju. JANAF je svjestan nužnosti tranzicije, kao i činjenice da je riječ o procesu koji se neće odviti preko noći. Pripremljeni su i pravodobno usvojeni strateški dokumenti koji se odnose na tranziciju, a snažna financijska pozicija dopušta nam diversifikaciju poslovanja. Već na srednji rok naša je vizija transformacije društva u prvenstveno energetsku kompaniju, a JANAF će u budućim desetljećima zasigurno biti veliki igrač na energetskom tržištu te će uz punu klimatsku neutralnost zadovoljavati značajan udio potreba Hrvatske za energijom iz obnovljivih izvora.

Koliko ste uložili u projekte sunčanih elektrana na terminalima Sisak i Žitnjak? Koja će biti visina investicija u nove elektrane u Omišlju i Slavonskom Brodu?

Razina vrijednosti investicije u fotonaponske elektrane u Sisku i na Žitnjaku kreće se oko 300 tisuća eura, a ovdje je bitno naglasiti da je riječ o našim prvim projektima te vrste na samom početku tranzicije, kao i to da je riječ o elektranama sagrađenima isključivo za zadovoljavanje naših potreba za električnom energijom. To su manje, integrirane elektrane ugrađene na krovove zgrada.

Nove elektrane trenutno su u fazi projektiranja i prikupljanja potrebnih dozvola, tako da je prerano govoriti o iznosu investicije. Ono što se već sada može reći jest da će sunčana elektrana u Omišlju imati nazivnu snagu oko 0,8 MW, a u Slavonskom Brodu do 3 MW. Riječ je o neintegriranim elektranama veće nazivne snage koje će značajno umanjiti naše emisije CO2.

Planirate li ulaganja u vjetroelektrane?

Svaki obnovljivi izvor energije u ovom je trenutku zanimljiv za JANAF, bilo da je riječ o greenfield investiciji ili preuzimanju postojećeg projekta. U tom kontekstu razmotrili bismo dobru priliku i za ulaganje u vjetroelektrane.