Presudom je sutkinja Sandra Kantolić osudila Markić na novčanu kaznu od 60 dnevnih iznosa u visini dnevnog iznosa od sto kuna.

Provjerili smo kako suci određuju novčane kazne za lakša kaznena djela. U pravilu se dnevna kazna propisuje i izriče u dnevnim dohocima osobe prema kojoj se primjenjuje.

Dnevni dohodak množi se s brojkom izabrane novčane kazne. Primjerice, ako sudac odluči izreći kaznu od sto dana i utvrdi da je dnevni dohodak počinitelja 200 kuna, izrečena novčana kazna iznosit će 20.000 kuna. Za zaposlene osobe dohodak se utvrđuje na temelju vjerodostojne isprave poslodavca (isplatne liste).  

Pritom novčana kazna ne može biti manja od deset dnevnih dohodaka niti veća od tri stotine dnevnih dohodaka, osim za kaznena djela počinjena iz koristoljublja, kad se najveća novčana kazna može izreći i do pet stotina dnevnih dohodaka.

Kad počinitelj kaznenog djela ne ostvaruje nikakav dohodak ili bi utvrđivanje njegova dohotka znatno produljilo trajanje kaznenog postupka, sud kao dnevni dohodak počinitelja smatra prosječni dnevni dohodak u Hrvatskoj.

Iznos prosječnog dnevnog dohotka koji služi za određivanje novčanih kazni određuje Vrhovni sud svaka tri mjeseca na temelju službenih podataka Državnog zavoda za statistiku. Prema zadnjoj odluci Vrhovnog suda, koja vrijedi od 1. siječnja do 31. ožujka 2018., prosječni dnevni dohodak iznosi 198,70 kuna.

Kad počinitelj kaznenog djela ne ostvaruje nikakav dohodak, ali posjeduje značajnu imovinu ili imovinska prava, sud razrezuje mjesečni dohodak po slobodnoj procjeni, vodeći računa o vrijednosti imovine ili imovinskih prava.

Nije nam poznato po kojem kriteriju je sutkinja Kantolić odredila dnevnu novčanu kaznu za Željku Markić u visini dnevnog iznosa od 100 kuna. Ako je to učinila na temelju utvrđenog dohotka, znači da plaća čelnice udruge U ime obitelji iznosi oko 3000 kuna, odnosno polovicu prosječne hrvatske plaće.