Raniji izračuni energetskih stručnjaka govore da za komotno grijanje kuće ili stana od 100 kvadrata, osrednje toplinski izoliranih, treba potrošiti oko 20.000 kilovata energije. Izračunali smo koliko je kojeg od glavnih energenata (plin, struja, loživo ulje, drvo, peleti, gradska toplana) potrebno potrošiti da bi se proizvela tražena količina od 20.000 kilovata.

Kada se utvrdi koliko je energenta potrebno potrošiti za generiranje te energije, lako je pomnožiti količinu i tržišnu cijenu energenta da bi se dobio potpun trošak. Naravno, u jednadžbu treba uvrstiti razne druge elemente koje svako kućanstvo treba izračunati samo za sebe, poput stanja izolacije stambenog prostora, vrste i stanja kotlovnice koja se koristi i, naravno, površine, odnosno volumena prostora koji se grije. Kada su u pitanju kruta goriva poput peleta ili drva, veliki faktor igra njihova cijena koja nije posvuda ista.

Primjerice, cijena metra suhih drva u sjevernom dijelu Hrvatske daleko je jeftinija nego uz jadransku obalu, pa lako može ispasti da je nekome iz okolice Šibenika grijanje na drva daleko skuplje od nekoga tko se grije na gradsku toplanu ili tko živi u Petrinji.

Oni koji imaju plinske instalacije na 'gradski' zemni plin mogu se smatrati najvećim sretnicima. Cijena kilovata plina u Hrvatskoj u prosjeku iznosi 33 lipe, što znači da za 20.000 kilovata energije treba utrošiti 6600 kuna. No govorimo samo o tri ili četiri zimska mjeseca, zbog čega su računi takvih ljudi znatno veći jer oni na plin griju i toplu vodu za kućanstvo pa 'spale' više plina i u zimskim mjesecima potroše više od nominalnih 6600 kuna.

Drugi najpovoljniji energent u Hrvatskoj je ogrjevno drvo. Za mirnu sezonu grijanja treba vam oko 25 metara cjepanica, koje ove zime koštaju oko 350 kuna po metru. Potrebno je dakle popaliti 25 metara drva za 20.000 kilovata energije i to će vas stajati 8750 kuna. Naravno u laboratorijskim uvjetima, jer negdje drva koštaju više, a negdje manje, i nećete uvijek moći računati na to da ćete dobiti suha drva ili vrste koje su dokazano najbolje za grijanje poput graba, bukve i hrasta. Naravno, na cijenu od 8750 kuna treba dodati troškove poput dovoza i piljenja (ako to ne možete napraviti sami), pa bi za dosta ljudi grijanje na drva moglo biti daleko skuplje od grijanja na pelete ili ukapljeni plin.

Peći na pelete sve su popularnije u Hrvatskoj i one su prema našem izračunu treći najpovoljniji energent. Kila peleta sagorijeva pet kilovata energije, što znači da vam za sezonu grijanja treba oko četiri tone ovog energenta, što će vas stajati 9200 kuna. Pritom ih je daleko jednostavnije i jeftinije dovesti u kuću, no zahtijevaju velike početne investicije u kotlovnicu.

Iza peleta, iduća najpovoljnija opcija je ukapljeni plin u spremnicima koji se sve češće viđaju u hrvatskim dvorištima. Ova je opcija najbolja za one koji nemaju puno vremena za provođenje uz peć na drva ili pelete. Kroz godinu na ovakvo se grijanje potroši oko 10.500 kuna i ono je daleko čišće i jednostavnije, a tek malo skuplje od grijanja na kruta goriva.

Uz cijene loživog ulja tek nešto iznad pet kuna, taj je energent gotovo na istoj razini pristupačnosti kao i ukapljeni plin. No cijena loživog ulja zna jako varirati, pa je tako prije nekoliko godina bila i viša od sedam kuna, zbog čega se dogodio masovni prelazak na drva.

Gradske toplane spadaju pak među skuplje varijante grijanja jer kilovat energije naplaćuju 60 lipa (ili više), zbog čega se računi za grijanje kroz godinu popnu i na 12.000 kuna, naravno u primjeru kuće ili stambenog prostora od 100 kvadrata. Unatoč tome što i dalje ima prijepora oko razdjelnika topline ugrađenima na radijatore, pomoću njih se računi iz gradskih toplana mogu donekle smanjiti.

Najskuplje se griju oni koji u kućama imaju radijatore na struju - tu je računica najjasnija: kilovat struje košta oko kune, zbog čega će oni na sezonu grijanja potrošiti po 20.000 ili više tisuća kuna, dvostruko više od onih koji se griju na lož ulje ili 12.000 kuna više od onih koji troše drva ili pelete.